Svjetski dan mentalnog zdravlja i Škole za Afriku

Postupno povećanje svjesnosti i usluga putem opće građanske inicijative je i konačni cilj akcije, koja uključuje sve oblike edukacije, zagovaranja promjena, povećanje usluga, pristupa informacijama, pomoć u svim aspektima prevencije, liječenja i rehabilitacije, te smanjenja ekonomskog tereta vezanog uz duševne bolesti.
S obzirom na sve više negativnog stresa u svakodnevnom životu, ulažu se napori za promicanje mentalnog i emocionalnog zdravlja, sprječavanja pojave psihičkih bolesti, osiguranju pristupa i brzi za mentalno zdravlje ljudi.
U akcije WFMH uključeni su zdravstveni i socijalni radnici i stručnjaci, učitelji, vladine i nevladine organizacije i udruge, volonteri i svi zainteresirani građani. Različite akcije održavaju se sa svrhom promicanja ideje o podizanju svijesti o pitanjima i potpori duševno bolesnim osobama i njihovim obiteljima, koji često ostaju usamljeni, stigmatizirani i diskriminirani.
Svaka zajednica ima koristi od smanjenja broja duševnih bolesti.
Što činimo u promociji i zaštiti mentalnog zdravlja, prevenciji, njezi i liječenju duševno bolesnih osoba, na smanjenju stigmatizacije i široko rasprostranjenih predrasuda?
Teret duševnih bolesti i zdravstveni problemi na tom polju u europskoj regiji pogađaju jednu od četiri osobe u nekom životnom periodu, a devet od deset zemalja s najvećom stopom suicida u svijetu, upravo su među zemljama Europe.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da svake godine milijun ljudi umire u svijetu zbog suicida, tj. godišnja stopa mortaliteta od suicida je 14.5 na 100.000 osoba. Realno je da se svake minute dogode dvije smrti zbog suicida.
U razvijenim zemljama prednjače mladi odrasli, a smrt zbog suicida je na drugom ili trećem mjestu uzroka smrti, a u svijetu na trinaestom mjestu vodećih uzroka smrtnosti ljudi svih dobi. Svakako treba spomenuti i milione suicidalnih pokušaja bez fatalnog ishoda, koji u odnosu na suicid dolaze u omjeru 1:3-5.
Usprkos tome, mnoge zemlje imaju ograničen i nedostatan broj stručnjaka koji skrbe o mentalnom zdravlju stanovništva, a posebno je malo onih koji brinu o mladim i starijim osobama.
Foto 1 – Hrvatski zavod za javno zdravstvo - UDIO PET VODEĆIH SKUPINA BOLESTI PO BOLNO-OPSKRBNIM DANIMA U HRVATSKOJ 2005. GODINE
Skupina duševnih bolesti i poremećaja na sedmom je mjestu ljestvice uzroka hospitalizacija u Hrvatskoj 2005. godine s udjelom od 7,3%.
Međutim po broju korištenih dana bolničkog liječenja nalazi se na prvom mjestu s udjelom od 23,4% u ukupnom broju dana bolničkog liječenja.
To praktički znači da se u Hrvatskoj skoro svaki 4. dan bolničkog liječenja koristi za skupinu duševnih bolesti i poremećaja.
Foto 2 - Hrvatski zavod za javno zdravstvo - VODEĆE DIJAGNOZE I UDIO U SKUPINI DUŠEVNIH POREMEĆAJA U HRVATSKOJ 2005. GODINE
Skoro dvije trećine svih uzroka hospitalizacija iz skupine duševnih bolesti i poremećaja 2005. godine predstavljaju četiri dijagnostičke skupine – alkoholizam s udjelom od 21,0%, a slijede shizofrenija (18,4%), reakcije na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj (12,2%) i depresivni poremećaji (10,6%). Međutim po broju korištenih dana bolničkog liječenja izrazito prednjači shizofrenija s udjelom od 34,9% u ukupnom broju dana bolničkog liječenja radi duševnih bolesti i poremećaja. Slijede alkoholizam (11,9%), depresivni poremećaji (8,6%) i reakcije na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj (7,9%).


Želimo ukazati na terapijsku vrijednost pripovijedanja, čitanja bajki i priča, improvizacije i dramske ekspresije, kao specifičnih medija koji predstavljaju već dokazan kompleks metoda i tehnika u prevenciji poremećaja u ponašanju i funkcioniranju djece i mladih, te skupina stanovnika izloženih rizičnim činiteljima za suicidalnost i duševne poremećaje te različito štetno ponašanje.
Pripovijedanje ili čitanje najčešće se koristi kao uvod u razgovornu ili hipnoterapiju, kao motivacijski sadržaj na tematskim skupovima malih i velikih terapijskih skupina, u tretmanu poremećaja ponašanja i poremećaja spavanja.
Ove tehnike mogu predstavljati učinkovit način kako naš svjesni, kritični i logični um može pristupiti izvorima nesvjesnih emocionalnih dijelova, koji su često arhetipski i predstavljaju dijelove kolektivnog nesvjesnog.
Tako se olakšava integracija ličnosti, produbljuje svjesnost i olakšava uvid, kao i kognitivno razumijevanje, te potiče bihevioralna promjena.
Kreativnost koju nude bajke, mogućnost identifikacije, nuđenje uvijek pozitivnih ishoda smanjuje osjećaj beznađa, a posebno kod djece razvija maštu i duboko implementira nadu tj. pozitivnu percepciju i perspektivu budućnosti, što je moćan zaštitni i preventivni faktor koji znatno smanjuje rizik.
Ideja o osnivanju Hrvatske udruge pripovjedača je nastala nakon dvogodišnjeg provođenja projekta "Bajkama do stvarnosti-Igračka za prijatelja“ Lions Cluba Vereucha iz Virovitice, u kojem su sudjelovala djeca čiji su roditelji liječeni od bolesti ovisnosti o drogama, alkoholu, djeca dijabetičari, djeca koja su trenutno liječena na Odjelu za dječje bolesti Opće bolnice, u Virovitici i djeca iz Udruge slijepih iz Virovitice.
Projekt, istraživanje i akcije su dio znanstvenog projekta Minstarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (MZOŠ-No. 108-0982560-0257), kojeg pod nazivom "Prediktivni modeli u zdravstvu", vodi doc.dr.sc. Zdenko Sonicki, dr.med
Elvira Koić