Stručni sastanci u organizaciji HLZ Podružnice Virovitica

08.03.2007.Prim.dr.sc.Danilo Hodoba POREMEĆAJ SPAVANJA I SINDROM NEMIRNIH NOGU U SPAVANJU (restless legs syndrome-RLS)
O problemu nesanice govorio je prim.dr.sc. Danilo Hodoba koji je tom prigodom naglasio da od nesanice u Hrvatskoj pati čak 26 posto populacije, od čega 15 posto od lakšeg oblika, a 11 posto od težeg i dugotrajnog problema nespavanja. Nesanica je znatno češća u žena, kazao je prim. Hodoba i dodao da čak 70 posto žena pati od nesanice, dok je kod muškaraca učestalost oko 30 posto. Zašto se mijenja dužina trajanja REM faza, kada i koliko čovjek sanja, kojih se snova sjeća, kako nespavanje utječe na kognitivne sposobnosti i druge teme izazvale su veliku pozornost slušatelja, te je predavač odgovorio na brojna pitanja koja su uslijedila.

13.03.2007.Akademik prof.dr.sc. ŽELJKO REINER, Klinika za unutrašnje bolesti Rebro, Ravnatelj KBC Zagreb
METABOLIČKI SINDROM-BOLEST STOLJEĆA
Metabolički sindrom (sindrom X) je skupina metaboličkih poremećaja koji se očituju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), visoka razina kolesterola i povišen krvni tlak.
Metabolički sindrom najčešće je uzrokovan pogrešnim načinom života. Izloženost stresu, neredovita i nepravilna prehrana, neaktivnost, nedostatak sna samo su neke od odrednica životnog stila modernog čovjeka. Smatra se da upravo takav životni stil pridonosi sve većoj učestalosti metaboličkog sindroma u "zapadnjački orijentiranoj" populaciji.
Pretjerani unos rafiniranih ugljikohidrata, zasićenih masnoća i trans-nezasićenih masnih kiselina (porijeklom iz margarina i djelomično hidrogeniranih ulja) tijekom duljeg perioda može uzrokovati povišenu razinu kolesterola, triglicerida i inzulina.
Najvažniju ulogu u prevenciji krvožilnih bolesti, slažu se svi vodeći svjetski liječnici i prof. Željko Reiner, ima upravo svaki pojedinac. Premda se pogrešno misli da je riječ o bolestima od kojih obolijevaju i umiru u pravilu starije dobne skupine, od presudne je važnosti shvatiti kako se ključni patološki poremećaji (npr. ateroskleroza), rizični čimbenici (pušenje, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost) i bolesti (povišen kolesterol, krvni tlak i dijabetes) moraju sprečavati, otkrivati i liječiti u što ranijoj životnoj dobi.
Zdrav način života te briga o zdravlju ključni su za osiguranje duljeg i kvalitetnijeg života. Smanjenje tjelesne mase, energetskog unosa, prosječne razine kolesterola u krvi i zdrava prehrana, prestanak pušenja i fizička aktivnost preduvjeti su za zdravlje. Zanemarivanje vlastitog zdravlja ne mogu nadomjestiti nikakvi lijekovi, a usvajanje prevencijskih mjera i zdravih životnih navika moglo bi već u bližoj budućnosti bitno umanjiti glavne uzroke oboljenja i smrtnosti u suvremenome svijetu.