Lipanj (lat. junius) je šesti mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Ima 30 dana.

Etimologija riječi (porijeklo): Ime je dobio od grčkog (???????), i latinskog (Iunius). Tim imenom su ga nazvali po rimskoj boginji i kraljici neba, te zaštitnici vjenčanja - Junoni (Junon), ženi Jupitera. U Rimskom kalendaru bio je peti mjesec.
(Za imena u raznim jezicima pogledajte wiki riječnik na engleskom.)

Lipa (lat.: Tilia, drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa) je veliko drvo cije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina.
Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, prijatnog mirisa grupirani u kiticama. Cvjetanje traje 2 do 3 tjedna, a nekad se dogodi da prode i za 5 do 6 dana. U usporedbi sa bagremom mnogo je nepouzdanija.
U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), velikolisna lipa (Tilia grandifolia) i sitnolisna lipa (Tilia parvifolia).
Zahtjeva od vjetrova zašticena zemljišta s dosta vlage ili nešto kiše u vrijeme cvjetanja.

Lipa = Hrvatska novčana jedinica, stoti dio jedne kune.
Izdane su samo kovanice, i to u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa. Sve kovanice na licu imaju brojčanu oznaku koliko lipa predstavljaju i grančicu lipe u cvatu, dok je na naličju svake kovanice druga biljka.
· 1 lipa - kukuruz
· 2 lipa - vinova loza
· 5 lipa - hrast lužnjak
· 10 lipa - duhan
· 20 lipa - maslina
· 50 lipa - Velebitska degenija

Povijesno značenje
Stari Slaveni su živjeli u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo pa se može zaključiti da su Slaveni prije prijelaza na kršćanstvo poštivali božanstvo šume, dakle i dušama bili povezani s lipom.

Prema predaji vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao božanstvu.
Običaj obožavanja lipe zadržao se i kod Slavena koji su napustili staru domovinu pa utiču ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time očuvaju od gromova i požara.

Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka. U lipovim šumama Slaveni su sabirali med i vosak.

Perun baltički (Perkunas) i slavenski bog groma i munje (gromovnik) sličan Thoru u skandinavskoj, Donaru u germanska mitologiji, Parjanyu u indijskoj mitologiji ili Taranisu u keltskoj mitologiji. Perun je vrhovno božanstvo u partenonu slavenskih bogova.
Toponimi: Mnoge riječi u slavenskim jezicima imaju korijen u Perunu: perunika (ljekovita biljka), Perunovac, Peruni vrh...

Medovina ili medica bila je Slavenima omiljeno piće

Med je sladak gust sok što ga pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih insekata. Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam. Nektar koji pčele skupljaju iz cvijeća glavni je izvor ugljikohidrata koji pčele pretvaraju u lako probavljivi šećer - glukozu i fruktozu, koji je glavni sastojak meda. Zreli med ne sadrži više od 20% vode, a pčele ga u saću pokrivaju voštanim poklopcima i tako čuvaju od upijanja vlage i kvarenja. U medu se nalaze minerali, aminokiseline, visoko vrijedne organske kiseline kao što su mravlja, jabučna, limunska, octena, jantarna kiselina, pigmenti, razni derivati klorofila, vosak, inulin, te elemente kompleksa vitamina B. Medljikovac sadrži 13 puta više mineralnih tvari od cvjetnog meda, a osobito željeza.

Lipa - meko drvo, homogena, lako se obrađuje. Koristi se za izradu namještaja, galanterije, crtaćih daski, daski za tijesto, za košnice, u rezbarstvu, u drvotokarstvu (šahovske figure, kalemi

Latinski naziv: tilia platyphyllos .

Opis biljke: lipa je veliko drvo koje stablo doseze visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zasiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugačkoj stapci što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u pastitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugački do 8 crn i mrežasto isprepleteni žilicama. Plodovi su mali orasčici.. Cvijet je vrlo prijatnog mirisa.
Raste po cijeloj Evropi po brdskim šumama. Lipa voli pitomu, plodnu i duboku zemlju. Lipu treba brati čim počne cvjetati, kad su dvije trećine cvjetova rascvjetale. Precvjetala lipa nema nikakve vrednosti.
Cvast treba brati zajedno s priperkom (Flos Tlliae cum bractes), jer se vrlo rijetko traži bez priperka. Treba brati po suhom i lijepom vremenu.
Lipov cvet je blagog i prijatnog mirisa, a ukusa je sluzastog, sladunjavog i pomalo oporog. U osušenom cvijetu ima vrlo malo eteričnog ulja.
Tanina najvise ima u priperku, on daje oporost čaju od lipe.
Lipov list takode sadrži sluzi i ostalih sastojaka koji se nalaze u cvijetu, pa se za nuždu mogu upotrijebiti u istu svrhu. I lipova kora ima mnogo sluzi. U cvijetu i u listu ima vitamina C.
Potpuno mlad, tek otvoren list moze koristiti kao povrće.
Od lipovog drveta proizvodi se aktivan ugalj velike apsorptivne moci.
U lipovom sjemenu ima masnog ulja slicnog maslinovom.

Stanište: lipa raste pojedinacno po planinama, a ljudi je često sade uz puteve.

Ljekoviti dio biljke: za lijek se sabire cvijet sa pricvetnim listovima (ako je lijepe zelene boje, bez rdje). Inače se beru samo cvjetovi u vrijeme kada su se otvorili i prije nego što ostare i promijene boju. Suše se u hladu, na prozračnom mjestu, ponajbolje na tavanu.
Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju prirodnu boju i ugodan miris.
Ljekovito djelovanje: lipovi cvjetovi koriste se za lijecenje prehlade i bolesti dišnih puteva. Pospješuje znojenje i diurezu. Lipov cvijet se koristi u obliku čaja, infuza, za znojenje, protiv grčeva i za umirivanje bolova kao vrlo blago sredstvo. Koristi se i protiv prehlada, kašlja i proljeva, kao i za zacjeljivanje opekotina i rana.
Lipov cvijet je najomiljeniji narodni čaj. Preporučuje se kod umora i preuzbuđenosti.

Podravske Sesvete - Ekološki vrt mira
U Ekološkom vrtu mira smješten je Panteon čovječanstva ljudskih vrijednosti okružen sa 27 stoljetnih stabala lipa.

Lipa je drvo mira kao i hrast od čega su oblikovane skulpture.
Postavljene skulpture izražavaju duh ispunjenja i ostvarivanja vodom.
Cijelo naselje Podravske Sesvete ima 90 stabala stoljetnih lipa i 78 stabala platana, i nigdje u Hrvatskoj na broj stanovnika nema toliko stoljetnih stabala drva mira.
Ekološki vrt mira ima svrhu biti mjesto pozitivne svjetske povijesti, a glavni cilj je odgajanje sadašnjih i budućih naraštaja. On je istovremeno i nada i nadahnuće o početak naših snova da izgradimo ekološki sedmi kontinent u Mekišu uz rijeku Dravu.
Ponosni smo što smo mi iz svijeta malih učinili svijet velikim te ovim našim činom stvorenog želimo dati i pružiti nadu i poticaj mladima, utjehu umornima, bolesnima i prijekor onima koji se ne okreću za slabima.