One ne odustaju, one se ne predaju, one su heroji znanosti koji grade bolji svijet
One su – 33 žene dobitnice Nobelove nagrade

Female Nobel Prize Laureates – Noble Nobel women

All praise to these women who are more than noble to deserve the Nobel.

"Pokažite mi jedan jedini primjer ljudskog napretka koji skeptičari nisu ocijenili kao utopijski
i kojem se ti skeptičari nisu izrugivali kao nečemu što je strano ovome svijetu!"
(Alfred Nobel )

Nobelova nagrada je možda trenutno najveće međunarodno priznanje, koje se dodjeljuje svake godine, od 1901., uvijek na dan smrti utemeljitelja Alfreda Nobela, 10. prosinca, pojedincima ili organizacijama, koji su stekli najviše zasluga za čovječanstvo otkrićima u oblastima fizike, kemije, medicine ili fiziologije, književnosti i uspješnim zalaganjem na radu oko "širenja bratstva medu narodima, smanjenja ili ukidanja stajaćih vojski i osnivanja, odnosno povećanja broja mirovnih kongresa" (tj. za mir).
Mada nije navedena u Nobelovom testamentu, Švedska Banka za ekonomiju od 1968., odnosno 1969. godine, dodjeljuje i Nobelovu nagradu za najuspješnije radove i istraživanja s područja ekonomskih znanosti.

Nagrada se sastoji od zlatne medalje sa likom Alfreda Nobela, diplome i novčanog dijela, koji se dodjeljuje iz kamata na glavnicu. Visina nagrade jednaka je za svih pet kategorija, ali iznos nagrade nije svake godine isti jer ovisi o veličini fondova i njihove rentabilnosti (kreće se otprilike do visine od oko milijun švedskih kruna).

Nagrade za mir dodjeljuje komisija od pet članova kojima mandat traje šest godina, a bira ih norveški Storting (djelimicni izbori vrše se svake tri godine).
Dobitnike ostalih nagrada određuju posebne komisije Kraljevske švedske akademije nauka (za fiziku i kemiju), Karolinskog medicinsko-kirurškog instituta (za medicinu i fiziologiju), Švedske akademije (za književnost). Komisijama pomažu u radu posebni Nobelovi instituti.

Pojedina nagrada može se razdijeliti najviše među tri dobitnika, a može se i ne dodijeliti, ako neka komisija smatra da nitko nije učinio nešto doista impresivno. Svaka se nagrada, međutim, mora dodijeliti barem jednom u pet godina. Tako Nobelova nagrada nije dodijeljena samo sedam puta: 1914, 1918, 1935. i tijekom Drugog svjetskog rata, od 1940. do 1943. godine.

Nobelova nagrada ne zastarijeva, može se dodijeliti i za otkriće koje nije od prošle godine. Čest je slučaj da se dodjeljuje i sa zadrškom od 20 do 50 godina, koliko je ponekad potrebno za provjeru rezultata nekog otkrića (npr. kako se ne bi ponovio slučaj iz 1950.g. kada je Nobelova nagrada dodijeljena za tehniku prefrontalne lobotomije).

Do sada su jedino Marija Kiri i Linus Poling primili po dvije nagrade iz dva različita područja, a dvije nagrade iz istog područja dodijeljene su ženevskom Međunarodnom odboru Crvenog križa.

Do sada je Nobelovu nagradu primilo 776 ljudi, i to 758 pojedinaca i 18 organizacija.
Od tih dobitnika, samo 33 su žene, a ostalo su muškarci.

Među svim dobitnicima Nobelove nagrade, samo su 33 žene. Nagrađivane su u svim kategorijama, osim ekonomije.
Najviše ih je nagrađeno za mir (11), potom za literaturu (10), najmanje za fiziku (2).

Prva žena koja je 1903. god. dobila nagradu bila je Marie Sklodowska Curie, (1867-1934) i to jednu četvrtinu nagrade za fiziku, kao i njen suprug Pierre Curie, ali je zato ona i prva žena koja je samostalno dobila Nobelovu nagradu 1911. god. za kemiju, kao i jedina žena koja je dobila nagradu više od jednog puta.

Koliko god je Nobelova nagrada velika čast za nositelja titule, kojem donosi i velik utjecaj, ona je i velika odgovornost, jer već cijelo stoljeće pomaže unaprjeđenju najvažnijih znanstvenih i umjetničkih disciplina, gradi kulturu mira u svijetu, jednakosti i pravde, slobodu demokratskog svijeta od fizičkog, ekonomskog, kulturnog, političkog, religijskog, seksualnog i nasilja nad okolinom.

Posebnu podršku ženama u svijetu pruža Nobel Women’s Initiative.

Fizika
1903.	Marie Sklodowska Curie		(1867-1934), rođena je u Warsawi, Poljska, a radila u Francuskoj, nakon studija Sorbonne u Parizu. Maria Curie je vjerojatno najslavnija među svim ženama znanstvenicama. Jedina je osvojila dvije Nobelove nagrade. 1903. godine, bilo je to za istraživanje fenomena radioaktivnosti, koju je otkrio prof. Henri Becquerel,. a 1911. iz kemije, za otkriće elemenata radiuma i poloniuma. 1903. godine prof. Becquerel je dobio 1 nagrade, a Irene i Pierre Curie dijelili su po četvrtinu.
1963.	Maria Goeppert Mayer		(1906-1972), rođena je u mjestu Kattowitz, Njemačka, živjela u U.S.A. a radila jeu San Diegu na University of California. Nobelovu je nagradu dobila za otkriće strukture atomske jezgre. Tijekom II. Svjetskog rata radila je na separaciji izotopa za projekt atomske bombe.

Kemija
1911.	Marie Sklodowska Curie		(1867-1934), rođena je u Warsawi, Poljska, a radila u Francuskoj, nakon studija Sorbonne u Parizu. Nobelovu nagradu za kemiju, dobila je za otkriće elemenata radiuma i poloniuma.
1935..	Irene Joliot-Curie		(1897-1956), kćer Marie Curie, koja je nastavila majčin rad na radioaktivnosti i dobila Nobelovu nagradu za prepoznavanje sinteze radioaktivnih elemenata, tj. za otkriće da radioaktivnost može biti artificijalno proizvedena.
1964.	Dorothy Crowfoot Hodkin		(1910-1994), živjela je u Velikoj Britaniji i radila u Oxfordu na Royal Society, Oxford University. Otkrila je strukturu penicilina i vitamina B12. Dobila je Nobelovu nagradu za određenje strukture biokemijskih komponenti esencijalnih za borbu protiv perniciozne anemije.

Fiziologija i Medicina
1947.	Gerty (Theresa) Radnitz Cori		(1896-1957), rođena je u Pragu, a živjela u Austriji i U.S.A.. Radila je na Washington University, St. Louis, MO. Bila je prva američka žena koja je dobila Nobelovu nagradu za znanost. Proučavala je enzime i hormone, i njen rad je pomogao istraživanjima i bližem razumijevanju dijabetesa. Dobila je Nobelovu nagradu za otkriće enzimske katalitičke konverzije glikogena. Njen suprug Carl Cori, je dobio Nobelovu nagradu 1947. godine, za fiziologiju.
1977.	Rosalyn Sussman Yalow		Rođena je 1921.g., živi u U.S.A. i radi na Veterans Administration Hospital, Bronx, NY. Razvila je radioimmunoassay (RIA), ekstremno senzitivnu tehniku, koja koristi radioaktivne izotope za mjerenje kvantiteta, tj. koncentracije biološki aktivnih supstanci (hormona, virusa, vitamina, enzima i lijekova.
1983.	Barbara McClintock		(1902.-1992.), živjela je u U.S.A., a radila na Cold Spring Harbor Laboratory, Cold Spring Harbor, NY. Nagrađen je njen rad u genetici. Proučavala je kromosome u kukuruzu što je rezultiralo otkrićem bakterija koje su rezistentne na antibiotike i mogućeg tretmana afričke bolesti spavanja. Dobila je Nobelovu nagradu za otkriće mobilnih genetičkih elemenata.
1986.	Rita Levi-Montalcini		Rođena 1909.g. u Turinu, Italija. Radila je u Italiji i U.S.A., uglavnom na Institute of Cell Biology of the C.N.R., Rome, Italija. Otkrila je faktor rasta 1954. godine, prethodno nepoznati protein koji stimulira rast živčanih stanica i igra veliku ulogu u degenerativnim bolestima, poput Alzheimerove bolesti. Sa Stanley Cohenom, nagrađena je za rad na staničnom rastu.
1988.	Gertrude Elion		Otkrila je važna načela tretmana lijekovima. Nagrađena je s još dvojicom istraživača, Sir Jamesom W. Blackom i George H. Hitchingsom. Ona je jedina žena uključena u The Inventors Hall Slavnih. Otkrila je lijek 6-mercaptopurine, protiv leukemije, i kontinuirano istražuje njegov derivat Imuran, koji blokira tjelesni odgovor na strane tvari.
1995.	Christiane Nusslein-Volhard		Rođena je 1942.g., u Magdeburgu u Njemačkoj, a živi i radi u Max-Planck-Institut für Entwicklungsbiologie (MPI for Developmental Biology), u Tübingenu u Njemačkoj. Dobila je Nobelovu nagradu za otkriće genetske kontrole ranog embrionalnog razvoja i poremećaja, sa Edwardom B. Lewisom i Ericom F. Wieschausom.
2004.	Linda B. Buck		Rođena je 1947. godine u Seattlu u U.S.A., gdje živi i radi na Fred Hutchinson Cancer Research Center. Zajedno sa Richardom Axelom otkrila je kako olfaktorni sustav radi i kako ljudi mogu prepoznati i zapamtiti više od 10.000 mirisa. Nagradu je dobila za otkriće olfaktornih receptora i organizacije olfaktornog sustava. "The Logic of Smell".

Mir
1905.	Baroness Bertha Felicie Sophie von Suttner Countess Kinsky von Chinic und Tettau (Austria)		1843-1914 rođena je u Prague, tada Austria	Suttner, Bertha (Gräfin Kinsky), Freifrau von Austrijska novelistica, poznati pacifist. Njena novela "Die Waffen nieder" (1889., Lay Down Your Arms, 1892.), imala je velik socijalni utjecaj. Utjecala je na Alfreda Nobela da ustanovi nagradu. Prva je žena koja je dobila Nobelovu nagradu za mir.
1931.	(Laura) Jane Addams (U.S.A.)		(1860-1935), socijalna radnica	Rođena je u Cedarvilleu Illinois. Studirala je na Rockford College. 1989.g. je sa Ellen Gates Starr utemeljila Hull House u Čikagu, jednu od prvih socijalnih nselja u U.S. (settlement house). Bazirano na univerzitetskim naseljima koje je u Engleskoj utemeljio Samuel Barnett, Hull House služile su kao centar za siromašne susjede i kasnije kao centar za aktivnosti socijalnih reformista. Imala je važnu ulogu u civilnim poslovima Čikaga i utjecaj na pokret socijalnih naselja diljem zemlje. Aktivan je reformista tijekom cijele karijere. Jane Adams je vođa u pokretu pacifista i ženskih sufražetkinja. Njene knjige o socijalnom pokretu su: The Spirit of Youth and the City Streets (1909), A New Conscience and an Ancient Evil (1912), and Peace and Bread in Time of War (1922).
1946.	Emily Greene Balch and John R. Mott (U.S.A.)		(1867-1961), profesor povijesti i sociologije rođena je u Jamaica Plain, Mass., studirala u Bryn Mawr, 1889.	Suosnivač je Women's International League for Peace and Freedom sa Jane Addams i njen međunarodni tajnik od 1919.-1922.g.
1976.	Betty Williams (Sjeverna Irska)		rođena je 1943.g. u Belfastu, u Sjevernoj Irskoj, Velika Britanija.
1976.	Mairead Corrigan Maguire (Northern Ireland)		rođena je 1944.godine u Sjevernoj Irskoj
1979.	Mother Teresa of Calcutta (India)		(1910-1997) rođena je u Skopju (Makedonija), kao Agneza Goxa Bojaxhiu, Albanka.		Katolička misionarka u Indiji, od svoje 17. godine. Započela je školovanje na školi za medicinske sestre i učiteljice u Calcutti. 1948.g. utemeljila je Misonarke Milosrđa (Missionaries of Charity), koje i sada djeluju u školama, bolnicama, sirotištima i centrima za hranu diljem svijeta. Papa Ivan Pavao II, beatificirao je 2003. godine.
1982.	Alva Myrdal (Sweden)		1902-1986.		Švedska sociologinja, diplomat i politički vođa. 1930.g. je inicirala nacionalni program državne odgovornosti u skrbi za djecu. Aktivno je participirala u Ujedinjenim Narodima, kao voditelj odjela za socijalnu skrb (1949-50) i direktor odjela za socijalne znanosti UNESCO-a (1950-56). Bila je ambasador (1955-1961) u Indiji, Burmi (sada Myanmar), Ceylonu (sada Sri Lanka) i Nepalu. Nakon toga je služila kao član švedskog parlamenta (1962-1970), vodila je švedsku delegaciju na UN na konferenciji o razoružanju u Ženevi (1962–73) i bila je ministrica za razoružanje i poslove crkve (195ž67-73). Z asvoj rad u pokretu nuklearnog razoružanja, dobila je Nobelovu nagradu. Radovi: The Game of Disarmament (1976) and War, Weapons and Everyday Violence (1977). Njen suprug Gunnar Myrdal dobio je 1974.g. Nobel Memorial Prize in Economic Sciences.
1991.	Daw Aung San Suu Kyi (Burma)		r. 1945.g.		Burmanski politički vođa, kćer ubijenog nacionalističkog generala U Aung Sana (1947), koji je poštovan kao osnivač modernog Myanmara, živjela je izvan zemlje od 1960.g. Vratila se 1988.g. njegovati umiruću majku. Bila je u opoziciji U Ne Win i postala lider National League for Democracy (NLD). Njen kriticizam vojnih vođa Myanmara i sjećanje na njenog oca postalo je simbol narodne želje za političkom slobodom i fokus opozicije prema diktatorstvu. U srpnju 1989.g. zatvorena je u kućni pritvor. NDL je 1990. s 80% mjesta dobila izbore za parlament, no vojno izgnanstvo je pokazalo svoju moć. Dobila je 1990. Sakharov Prize od European Parliament, a Nobelovu nagradu je dobila za nenasilnu borbu. Ostala je u kućnom pritvoru do 1995.g. s ozbiljnim restrikcijama. Ostala je u Myanmaru nastavljajući pisati i govoriti o svom slučaju. Kasnije je ponovno pritvorena u kućni zatvor i li pritvor od rujna 2000. do svibnja 2002.g. i još u maju 2003. godine.
1992.	Rigoberta Menchu Tum (Guatemala)		r. 1959. Guatemala	Socijalni reformer. Porijeklom Maya, ona i njena obitelj su preživjeli krvavi građanski rat u Guatemali. Protestirajući protiv kršenja ljudskih prava, njen otac, majka i mlađi brat su ubijeni, pa je 1981.g. Rigoberta prebjegla u Meksiko. Živeći u inozemstvu, radila je u skrbi i zaštiti prava urođenika (Maya, indigenous) u njenoj zemlji i promociji interkulturalnog mira.
1997.	Jody Williams and Ban Landmines International Campaign (U.S.)		r.09.10.1959.g.	Osnivačica i koordinator International Campaign to Ban Landmines (ICBL), koja je formalno okupila šest nevladinih organizacija (NGO) u 10.mj.1992.g, a sada broji više od 1000 NGO u više od šest zemalja. Služila je kao voditelj strateg i glasnogovornik kampanje zabrane zemljokopa. Radila je kao suradnik vlade, UN i Internacionalnog komiteta Crvenog Križa, posebno tijekom diplomatske konferencije u Oslu u rujnu 1997.g. Pisala je i govorila o širokom problemu rudara i rudnika.	Uključena je u UN Studiju utjecaja ratnih konflikata na djecu. Prije toga radila je na izgradnji javnog mišljenja prema politici prema Centralnoj Americi. Od 1986.-1992. razvila je humanitarni projekt sektora Los Angelesa – osnovnu medicinsku pomoć za El Salvador, od 1984.-1986. koordinirala je Nicaragua-Honduras edukacijski projekt. Prethodno je poučavala engleski i španjolski u Meksiku, UK i USA.
2003.	Shirin Ebadi (Iran)		r. 21.06.1947. Hamedan, Iran	Dobila je Nobelovu nagradu za svoj rad u promociji prava žena i djece u svojoj zemlji. Studirala je na Univerzitetu u Teheranu, diplomirala pravo 1971.g. i postala prva žena sudac u Iranu 1975.g. Ona i ostale žene sutkinje snažno su utjecale na islamsku republiku nakon revolucije u Iranu 1979.g. Nastavila je pravnu praksu 1992.g. i brzo razvila specijalni interes za prava žena, novinara i ostalih koji su stradali pod režimom. Suosnivač je Association for Support of Children's Rights ( 1995) i Human Rights Defense Center ( 2001) po čemu je postala poznata i izvan Irana. Djela: The Rights of the Child (1993), Tradition and Modernity (1995) and The Rights of Women (2002). Ebadi je prva iračanka i prva muslimanska žena koja je dobila Nobelovu nagradu.
2004.	Wangari Maathai (Kenya)		Ekologinja	Nagradu je dobila za svoj dugogodišnji rad sa ženama na protivljenju deforestacije, tj. sječe šuma Afrike. Maathai je polazila Mt. St. Scholastica College (1964) i University of Pittsburgh (1966). Vratila se u Keniju gdje je na Univerzitetu u Nairobiju 1971. g. izradila doktorat, i radila je kao profesor na odjelu za veterinarsku medicinu. Započela je Green Belt pokret, program sadnje drveća protiv sječe šuma, što je dovelo do sadnje milion drveća. Postala je značajna politička figura u Keniji. 1997. se neuspješno kandidirala za predsjednika, a 2002.g. je izabrana u Parlament, a 2003. je postala ministricom okoliša, prirodnih resursa i vode. Prva je afrička žena koja je dobila Nobelovu nagradu.

Književnost
1909.	Selma Ottilia Lovisa Lagerof (Sweden)		(1858-1940). djela: Gösta Berlings saga; NIls Holgerssons underbara resa genom Sverige i druga...
1926.	Grazia Deledda (pravo ime: Grazia Deledda Madesani) (Italy)		(1871-1936), rođena je u Nuoru, Sardinija, Italija.
1928.	Sigrid Undset (Norway)		(1882.-1949.), rođena je u Kallundborgu, Denmark. Živjela je u Norveškoj od 1884.g. (djelo: Kristin Lavransdatter: The Garland; The Mistress of Husaby; The Cross).
1938.	Pearl Buck (pravo ime Pearl Sydenstricker Walsh) (U.S.A.)		(1892-1973.), rođena u U.S.A.
1945.	Gabriela Mistral (pravo ime Lucila Godoy y Alcayaga) (Chile)		(1889-1957.), rođena je u gradu Vicuna, i živjela u Chileu.
1966.	Nelly Sachs (Sweden)		(1891-1970), rođena je u Berlinu. Kao izbjeglica je otišla u Švedsku 1940.g. i živjela je u Stockholmu.
1991.	Nadine Gordimer (South Africa)		Rođena je 1923.g. u Transvaalu u Južnoj Africi.
1993.	Toni Morrison (U.S.A.)		Rođena je 1931. u Lorain, Ohajo, U.S.A.
1996.	Wislawa Szymborska (Poland)		Rođena je 02.07.1923., u Bninu, Poljska. Živi u Cracowu.
2004.	Elfriede Jelinek (Austria)		Rođena je 20.10.1946., u Mürzzuschlagu, Styria, Austrija.

24 sata - objavljeno 02.09.2006.

http://www.24sata.hr/articles/view/32324/

Forbesova lista ­100 najmoćnijih žena svijeta

Žene su oduvijek pokazivale da nisu manje moćnije od muškaraca. Prema posljednjoj Forbesovoj listi najmoćnijih žena svijeta premoćno je prvo mjesto osvojila Njemačka kancelarka Angela Merkel. Razlog tomu je što 52-godišnja demokrščanska političarka porijeklom iz Istočne njemačke ne prestaje impresionirati svjetske vođe - od Blaira do Busha.
Iako njena popularnost u zemlji naglo pada, Angela se uvjerljivo predaje svom poslu i napornom radu. Naime, Merkelova je poboljšala odnose s SAD-om koji su bili narušeni nakon rata u Iraku i povezala je njemački biznis s američkim tvrtkama.
Iza Angele našla se američka državna tajnica Condolezze Rice za koju se dugo smatralo da ima najveći utjecaj u svijetu. Politički možda da, ali ne i prema listi Forbesa.
Od 100 najmoćnijih žena, na listi je najviše Amerikanki, njih 52, a slijede Britanke, Kineskinje, Francuskinje i jedna Njemica koja je premoćno zasjela na vrh liste.

Lista najmoćnijih žena svijeta:

Angela Merkel
1. Angela Merkel - Prva kancelarka u povijesti Njenmačke na čelo države došla je 2005 godine pobijedivši na izborima dotadašnjeg kancelara Gerharda Schroedera. Nakon stupanja na fznkciju posvetila se poboljšanju stanja u zenlji prvenstveno po pitanju zaposlenosti i poboljšanju odnosa sa SAD-om.
Naime, njen prethodnik narušio je te odnose zbog rata u Iraku. Merkelova je pak otišla toliko daleko da je predsjednika Busha pozvala kod sebe u privatni posjet kako bi svijetu i drugima pokazala da su odnosi na relaciji Njemačka - SAD i više nego dobri.

Condolezza Rice
2. Condolezze Rice - Američka državna tajnica na mjesto druge najvažnije osobe u toj državi zasjela je 26.01.2005. Desna ruka predsjednika Busha nastoji popraviti imidž Amerike u svijetu što joj u pravilu i uspijeva.
Uvijek elegantna Condi uspjela je sastati se sa svim važnijim europskim čelnicima koji za ovu "američku lady" imaju samo riječi hvale.
Moglo bi se reći jedan od rijetkih dobrih poteza američkog predsjednika bilo je postavljanje ove žene na mjesto državne tajnice.
Wu Yi
3. Wu Yi - Potpredsjednica kineske Vlade već se godinama na listi najmoćnijih žena nalazi među prve tri osobe.
Nekoliko puta Wu Yi je dolazila u posjet u Hrvatsku gdje se kao državna savjetnica sastajala s Ivicom Račanom i Stjepanom Mesićem.
Kineski mediji često joj pripisuju epitet "čelične lady" jer je za vrijeme afere SARS upravo ona preuzela mjesto ministrice zdravstva.

Indra Nooyi
4. Indra Nooyi - Članica Uprave kompanije Pepsi zadužena za financije u listopadu bi trebala preuzeti mjesto izvršne direktorice.
Ova Indijka peta je osoba na čelu u povijesti te kompanije.
Dolaskom na jedno od čelnih mjesta kompanije Nooyi će postati jedna od 11 žena u svijetu koje imaju položaj u 500 najvećih tvrtki na svijetu

Anne Mulcahy
5. Anne Mulcahy - Izvršna direktorica tvrtke Xerox čije je područje rada uredska oprema, pomogla je da kompanija ostvari povećanje profita od 38 posto. Anne se sjeća kako je došla do "alata" za samopomoć.
"Dragocjen savjet kojeg sam dobila od jednog konzultanta, pretvorila sam u svoju poslovnu mantru. Kazao mi je: "Kad ti se sve čini kompliciranim i kada se osjećaš pretrpanom, razmišljaj ovako.
Postoje samo tri stvari. Prvo – treba izvaditi kravu iz jarka. Drugo – hladne glave zaključi kako se i zašto dogodilo da je krava upala u jarak. Treće, budi sigurna da si učinila sve da krava nikad više upadne u stari jarak". Od tada, uvijek kad se u Xeroksu govori o problemima i promjenama, ja počinjem - s kravom i jarkom.
Sallie Krawcheck
6. Sallie Krawcheck - Šefica financijskog odjela tvrtke Citigroup. Jedna je od mlađih ljudi u toj velikoj korporaciji i uživa veliki ugled na Wall Streetu.
Ova poduzetna žena već se godinama nalazi pri samom vrhu liste najmoćnijih žena u svijetu.

Patricia Woertz
7. Patricia Woertz - Izvršna direktorica tvrtke ADM karijeru je počela kao službenica u računovodstvu. Danas je jedna od samo nekoliko žena u svijetu koje se nalaze na čelu tako jedne velike korporacije.
Poznata je po tome kako ne voli govoriti o svom poslu, ni kada je bila među vodećim ljudima u naftnom biznisu, a pogotovo nesama kada se nalazi na čelu jedne velike prehrambene korporacije.

Anne Lauvergeon
8. Anne Lauvergeon - Predsjednica francuske atomske korporacije Areva. Kroz bogatu karijeru nalazila se na čelnim mjestima tvrtki poput Alcatela, Sherpa..
Inače tvrtka Areva je jedna od vodećih tvrtki na američkom tržištu po pitanju proizvodne atomske energije

Brenda Barnes
9. Brenda Barnes - Direktorica prehrambene tvrtke Sara nekad je bila na vodećem položaju tvrtke Pepsi. Kada je 1988 godine napustila 2 milijuna godišnje vrijedan posao u toj američkoj firmi zbog prelaska u Saru došlo je do medijskih rasprava o tome da li ženama treba dati tako visoke položaje s obbzirom da istovremeno moraju biti i majke svojoj djeci. Brenda je pokazala da je i jedno i drugo apsolutno moguće

Zoe Cruz
10. Zoe Cruz - Potpredsjednica tvrtke Morgan Stanley diplomirala je na prestižnom Harvardu i svoj život apsolutno jre podredila karijeri. U 24 godine rada boravila je na svim bitnijim mjestima u jednoj firmi - od izvršne direktorice do potpredsjednice. Izrazito je cijenjena u visokim poslovnim krugovima.

11. Irene Rosenfeld - vlasnica najvećeg lanca hrane u Americi, Krafta
12. Melinda Gates - žena najbogatijeg čovjeka na svijetu, Bill Gatesa
13. Sonia Gandhi - predsjednica indijskog parlamenta
14. Oprah Winfrey - najpoznatija voditeljica na svijetu i vlasnica producentske kuće Harpo
15. Anne Sweeney - zamjenica predsjednice američkog Disney Media Networksa
16. Mary Sammons - predsjednica farmaceutske kuće Rite Aid
17. Michelle Bachelet - predsjednica Čilea
18. Hillary Rodham Clinton - Senatorica države New York
19. Ann Livermore - ekskluzivna zamjenica predsjednika HP-a
20. Helen Clark - premijerka Novog Zelanda
21. Safra Catz - američka predsjednica poznate softerske firme Oracle
22. Margaret Whitman - američka predsjednica najpoznatije internet prodaje eBay
23. Julie Gerberding - direktorica američkog centra za prevenciju bolesti
24. Susan Arnold - zamjenica predsjednice tvrtke Procter & Gamble
25. Patricia Russo izvršna direktorica američke kuće za tehnologiju Lucent
26. Christine Poon - potpredsjednica firme Johnson & Johnson
27. Renetta McCann - direktorica američke tvrtke Starcom MediaVest
28. Sima Samar - zamjenica premijera za ljudska prava u Afganistanu
29. Margaret Beckett - tajnica britankog ministra vanjskih poslova
30. Christine Lagarde - francuska ministrica trgovine
31. Marjorie Scardino - direktorica centra za prosvjetu i kulturu Pearson u Engleskoj
32. Ruth Bader Ginsburg - sutkinja američkog Vrhovnog suda
33. Khaleda Zia - premijerka Bangladeša
34. Suzanne Nora Johnson - podpredsjednica američkog Goldman Sachs
35. Wu Xiaoling - zamjenica gradonačelnika Kine
36. Ho Ching - direktorica Temasek Holdingsa u Singapuru
37. Andrea Jung - predsjednica kozmetičke kuće Avon
38. Neelie Kroes - eiuropska povjerenica za zaštitu tržišne utakmice
39. Fumiko Hayashi - japanska direktorica odjela za istraživanje
40. Tzipora Livni - zamjenica izraelskog premijera
41. Beth Brooke - globalna predsjednica američke firme Ernst & Young
42. Marina Berlusconi - predsjednica glavne drvno prerađivačke firme Fininvest u Italiji
43. Laura Bush - prva dama Amerike
44. Tarja Halonen - predsjednica Finske
45. Gloria Arroyo - predsjednica Filipina
46. Queen Elizabeth II - kraljica Engleske
47. Aung San Suu Kyi - burmanska političarka, dobitnica Nobelove nagrade
48. Nancy Pelosi - prva američka stranačka čelnica na Capitol Hillu
49. Theresa Gattung - predsjednica novozelandskog telekoma
50. Clara Furse - bivša direktorica u francuskoj investicijskoj banci Credit Lyonnais
51. Ellen Johnson-Sirleaf - predsjednica Liberije
52. Judy McGrath - američka predsjednica MTV Networksa
53. Ann Moore predsjednica američkoga Time Inc.
54. Katie Couric - američka televizijska voditeljica CBS-ovih vijesti
55. Mary McAleese - predsjednica Irske
56. Linda Cook - poznata američka novinarka i predsjednica Royal Dutch Shella
57. Michele Alliot-Marie - francuska ministrica obrane
58. Paula Rosput Reynolds - predsjednica firme Safeco u Americi
59. Amy Pascal - američka predsjednica Sony Picturesa
60. Diane Sawyer - američka novinarka i voditeljica na televiziji ABC
61. Susan Ivey - predsjednica američke tvrtke Reynolds
62. Ngozi Okonjo-Iweala - nigerijska ministrica vanjskih poslova
63. Vaira Vike-Freiberga - predsjednica Latvije
64. Marilyn Carlson Nelson - američka predsjednica i izvršna direktorica Carlson Cos-a
65. Guler Sabanci - predsjednica turskog lanca hotela Sabanci Holding
66. Dora Bakoyannis - ministrica vanjskih poslova Grčke
67. Nancy McKinstry - predsjednica mobilne kuće Ericsson u Nizozemskoj
68. Han Myung-sook - premijerka južne Koreje
69. Meredith Vieira - zamjenica američkog hita Today Show-a
70. Mian Mian Yang - predsjednica kineske Haier Group, jednog od najvećih proizvođača bijele tehnike
71. Antonia Ax:son Johnson - predsjednica, Axel Johnson Group Sweden, trgovačkog poduzeća
72. Nahed Taher - osnivačica i izvršna predsjednica, Gulf One Investment Bank, najveće banke Bliskog istoka
73. Ana Patricia Botin - Izvršna predsjednica, Banesto Spain, najveće španjolske banke
74. Janet Robinson - izvršna predsjednica, The New York Times Co. US
75. Nancy Tellem - predsjednica, CBS-a, televizijskog diva
76. Angela Ahrendts - izvršna predsjenica, Burberry, britanska modna marka
77. Susan Berresford - predsjednica automobilske industrije Ford
78. Dawn Hudson - predsjednica i izvršna direktorica, Pepsi-Colae
79. Christiane Amanpour - glavna urednica međunarodnog dopisništva, CNN-a
80. Christie Hefner - predsjednica i izvršna direktorica Playboya
81. Queen Rania - kraljica Jordana
82. Colleen Barrett - predsjenica zraklopovne tvrtke Southwest Airlines US
83. Luisa Diogo - premijerka Mozambika
84. Stephanie Burns - predsjednica i izvršna direktorica Dow Corninga, elektroničke industrije
85. Marie Ehrling - predsjednica najvećeg skandinavskog telekomunikacijskog operatera TeliaSonera
86. Vivian Banta - Vice Chairman, najvećeg američkog osiguravajućeg društva Prudential Financial
87. Rochelle Lazarus - Predsjednica i izvršna ravnateljica Ogilvy & Mather Worldwide, marketinške tvrtke US
88. Galia Maor - izvršna ravanteljica najveće izraleske banke, Bank Leumi Israel
89. Portia Simpson Miller - premijerka Jamajke
90. Gail Berman - predsjednica, Paramount Pictures US
91. Maha Al-Ghunaim - osnivačica i potpredsjednica Global Investment Hous, kuvajtskog industrijskog diva
92. Cathleen Black - predsjednica, novinskog diva Hearst Magazines
93. Lalita Gupte & Kalpana Morparia - izvršna ravnateljica , ICICI Bank, najveće indijske banke
94. Stacey Snider - izvršna ravnateljica i dopredsjesdnica producenstke kuće DreamWorks
95. Vidya Chhabria - predsjednica, Jumbo Group, elektroničke korporacije
96. Sharon Allen - predsjednica Deloitte & Touche USA, druge najveće računovodske tvrtke na svijetu
97. Lubna Olayan - izvršna direktorica, Olayan Financing, korporacije
98. Martha Nelson - urednica magazina The People
99. Orit Gadiesh - predsjednica Bain & Co. največe kionzalting tvrtke u SAD-u
100. Imre Barmanbek - zamjenica predsjednika Dogan Holding, največeg proivođača goriva i maziva