pater Mijo Nikić, Zoran Komar, ministrica Jadranka Kosor, prof.dr.sc.Miro Jakovljević, mr.sc.Elvira Koić

MOBMS službeno priopćenje

Održan okrugli stol na temu "Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja"

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otvorila je danas u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva okrugli stol na temu «Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja» i održala pritom uvodno izlaganje. Okrugli stol je organiziralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a njime su bile obuhvaćene teme «Mediji i suicidi», «Stope samoubojstava u RH», «Samoubojstvo kao psihopatologijski fenomen» i «Samoubojstvo i vjera». Na okruglom stolu sudjelovalo je osamdesetak medicinskih stručnjaka, predstavnika Regionalnih centara za psihotraumu, županijskih Centara za psihosocijalnu pomoć te predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata i Katoličke Crkve. Obraćajući se nazočnima potpredsjednica Kosor podsjetila je kako su dosada ispunjeni svi zahtjevi Konvencije Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a iz 2003. godine, ukinut je test MMPI-II za branitelje oboljele od PTSP-a, u novom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji produženi su rokovi za podnošenje zahtjeva za utvrđivanje statusa HRVI temeljem sudjelovanja u Domovinskom ratu do deset godina nakon razvojačenja, obitelji hrvatskog branitelja koji je izvršio suicid izjednačene su u pogledu obiteljskih mirovina i invalidnina s ostalim hrvatskim ratnim vojnim invalidima, donesen je novi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata te je reorganiziran sustav županijskih Centara za psihosocijalnu pomoć kao izravnih podružnica Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Potpredsjednica Kosor podsjetila je kako se u njezinom mandatu po prvi puta javno progovorilo i o broju suicida branitelja i on je, temeljem detaljno prikupljanih podataka, do kraja 2004. godine iznosio 1503 branitelja. Također je istaknula kako je prema najnovijim podacima koji obuhvaćaju i 2005. godinu od 1990. godine do danas zabilježeno ukupno 1632 suicida hrvatskih branitelja. K tome, prosječna životna dob počinjenja suicida kod hrvatskih branitelja je 38 godina, pri čemu je najmlađi branitelj počinio suicid u dobi od 18 godina (slučaj zabilježen 1994. godine). Od ukupno 1632 suicida hrvatskih branitelja 1553
ili 95% su počinili muškarci, a 79 ili 5% žene. Stope suicida hrvatskih branitelja u gotovo cijelom promatranom periodu niže su od onih zabilježenih u općoj populaciji muškaraca u Republici Hrvatskoj, uz iznimku za 1999. godinu kada je u braniteljskoj populaciji zabilježen podjednako veliki broj suicida kao i među civilima. Stope suicida dragovoljaca (onih koji su u Domovinskom ratu sudjelovali 100 i više dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine) uglavnom su niže ili na razini stopa samoubojstava u civilnoj muškoj populaciji, osim za 1999., 2003. i 1995. godinu. Najviše suicida počinili su branitelji iz grada Zagreba, njih 12,84% od svih počinjenih samoubojstava (202 slučaja), a iza njih slijede oni iz Osječko-baranjske županije. Broj suicida s obzirom na broj branitelja iz pojedinih županija utvrđuje da je problem suicida branitelja najizraženiji u Bjelovarsko-bilogorskoj i Ličko-senjskoj županiji, dok se razmjerno najmanje suicida događa među braniteljima iz južne Hrvatske odnosno iz Dubrovačko-neretvanske. Potpredsjednica Kosor istaknula je kako posebno osjetljiv dio braniteljske populacije predstavljaju hrvatski ratni vojni invalidi, a stopa suicida HRVI-a
značajno je veća od one zabilježene u braniteljskoj populaciji, u gotovo cijelom promatranom razdoblju, osim za 1998., 2004. i 2005. godinu kada te razlike nisu bile izražene. Uvodno izlaganje potpredsjednica Kosor zaključila je podacima prema kojima su najviše suicida počinili HRVI koji su invalidnost stekli na temelju ranjavanja u Domovinskom ratu - njih 59%, uz 11% onih koji su stekli invalidnost na osnovu PTSP-a, te 4% onih koji su invalidnost stekli na osnovu ranjavanja i PTSP-a.
U nastavku okruglog stola dr. Elvira Koić predstavila je upute koje je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u suradnji sa skupinom psihijatara dostavilo medijima kako izvještavati o samoubojstvima, istaknuvši da mediji imaju veliku ulogu u prevenciji samoubojstava. Senzacionalistički pristup u pisanju o samoubojstvima može negativno utjecati na potencijalnog samoubojicu tako da oponaša način na koji je već počinjen suicid. Dr. Maja Silobrčić-Radić u svom je izlaganju o stopama samoubojstava u Republici Hrvatskoj rekla kako je ukupna stopa samoubojstva u Hrvatskoj od 1985. do 2000. oscilirala, a od te godine lagano pada. Napomenula je kako se muškarci ubijaju više od žena, tako da je omjer muških i ženskih samoubojica oko 2,8 do 3 prema jedan. O samoubojstvima kao psihopatološkom fenomenu govorio jei dr. Miro Jakovljević, a pater Mijo Nikić o samoubojstvu i vjeri. Skup je nastavljen raspravom predstavnika udruga, raznih ustanova koje se brinu za hrvatske branitelje te medija.

Večernji list, 09.05.2006 21:36

SAMOUBOJSTVA

Od 1991. do 2005. godine čak 1632 branitelja počinila su suicid, a prošle godine njih 129
Ubilo se ratnika jednako koliko i palo u Vukovaru
Autor Nikola SEVER ŠENI

U Razdoblju od 1991. do 2005. godine samoubojstvo su počinila 1632 branitelja, u prosjeku stara 38 godina. Najmlađi branitelj koji je počinio suicid imao je samo 18 godina. Prošle godine samoubojstvo je počinilo njih 129. Podaci su to koje je jučer na okruglom stolu "Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja" predstavila ministrica branitelja Jadranka Kosor.
Teška svakodnevica
Ministrica je kazala da najveći broj suicida u braniteljskoj populaciji naprave ratni vojni invalidi te istaknula da briga o braniteljima oboljelima od PTSP-a ne može biti posao samo jednog minstarstva, nego se tom populacijom mora baviti cijelo društvo. S time se složio i karizmatik Zlatko Sudac, koji je na okruglom stolu ispričao svoja iskustava u radu s braniteljima.
Od 2001. godine kroz Dom za duhovnu obnovu Betanija prošlo je 2500 branitelja. Od mene su tražili da im budem brat, prijatelj, da ih saslušam, da s njima plačem ili patim ako je potrebno. Kada im je najteže, ja im kažem: Ne možete vi toliko zgriješiti koliko vas Bog i ja možemo voljeti. Te riječi dopru do njih, a kada nakon šest dana odu iz Betanije, često plaču i ističu kako se iz oaze mira moraju vratiti u tešku svakodnevicu istaknuo je poznati karizmatik koji trenutačno priprema doktorat na KBC-u Rebro.
Stigma zbog suicida
Sudac je istaknuo da je s okruglog stola poslana vrijedna poruka medijima da se ne prikazuju slike onih koji su počinili suicid, da se ne objavljuju njihova imena jer tada se, istaknuo je, na te ljude stavlja svojevrsna stigma.
Branitelje je potrebno inkorporirati u ovo današnje vrijeme, da budu akteri ovog društva. Da imaju pristojnu budućnost i materijalnu sigurnost istaknuo je Sudac te dodao da prije ulaska u EU trebamo raditi na socijalnom kapitalu jer smo premala zemlja za toliko suprotstavljenih stavova.

Psihijatrica Elvira Koić predstavila je upute kako izvještavati o samoubojstvima, istaknuvši da mediji imaju veliku ulogu u prevenciji. Senzacionalistički pristup, kazala je, može negativno utjecati na potencijalnog samoubojicu tako da oponaša način na koji je već počinjen suicid. Prema riječima dr. Maje Silobrčić-Radić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stopa samoubojstava u Hrvatskoj lagano pada od 2000. Istaknula je da se žene rjeđe odlučuju na suicid. Tako, statistički gledano, na jednu ženu koja počini suicid dolazi 2,8 do čak 3,5 muškaraca.

dopredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor i vlč Zlatko Sudac

Najveći broj suicida među braniteljima bilježi Zagreb sa 12,84 posto (202 slučaja). Slijede Osječko-baranjska i Ličko-senjska županija, Najmanji je broj samoubojstava u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Šibensko-kninskoj županiji. 95 postosamoubojstava počine muškarci38 godinaprosječna je dob osobe koja počini samoubojstvo18 godina imao je najmlađi branitelj koji se ubio (1994.)

Jutarnji list 09.05.2006.

Najviše se ubijaju ratni invalidi Piše: S. BarilarFoto: Dragan Matić

Lani se u Hrvatskoj ubilo 129 branitelja, a godinu dana prije 96. Najviše ih se ubilo 1999. godine, čak 153ZAGREB - Od početka rata do kraja 2005. samoubojstvo su počinila 1632 hrvatska branitelja, čija je prosječna starosna dob 38 godina. Broj samoubojstava branitelja je sa 96 u 2004. tijekom 2005. porastao na 129. No, to je znatno manje nego najcrnje, 1999. godine, kada su si život oduzela 153 branitelja. Najviše sucida branitelja bilo je u Zagrebu te u Osječko-baranjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najmanje na dubrovačkom i splitskom području. Takvi su se podaci mogli čuti na današnjem okruglom stolu pod nazivom “Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja”. - Ne želimo ovaj problem zataškavati niti stavljati pod tepih - naglasila je ministrica obitelji i branitelja Jadranka Kosor. Podsjetila je kako je stoga upravo njezino ministarstvo 2004. godine objavilo prve podatke o broju samoubojstva među braniteljima. Ponovila je da je 1991. bilo 14 samoubojstva, 1992. godine 65, 1993. je to poraslo na 104, 1998. na 111, a 2003. na 138. Iako se stječe dojam da si život najčešće oduzimaju branitelji oboljeli od od PTSP-a, Kosor je istaknula kako podaci pokazuju da je samoubojstva najviše među onima koji su invaliditet stekli na osnovu ranjavanja i oni čine čak 59 posto. Branitelja koji boluju od PTSP-a a počinili su sucid je 11 posto, a 4 je posto onih koji uz PTSP imaju i tjelesno oštećenje. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknuto je da ukupan broj samoubojstva u Hrvatskoj kontinuirano opada od 2000. godine. Primjerice, stopa je sa 24 u 1992. pala na 19,6 u 2004. godini. Posebna je pozornost posvećena ulozi medija, ključnoj u sprečavanju samoubojstava. - Publicitet koji mediji daju samoubojstvu jedan je od čimbenika koji ranjivu osobu može navesti da ga izvrši. - upozorila je mr. sc. Elvira Koić. Vlč. Sudac: Moraju znati da su važniPosebnu pozornost izazvao je dolazak vlč. Zlatka Sudca koji, kako je rekao, od 2001. radi s braniteljima u Betaniji na Malom Lošinju. Kroz Betaniju je, rekao je vlč. Sudac, prošlo oko 2500 branitelja. - Branitelji su siti riječi kakve smo čuli ovdje. Kad dolaze k meni, traže da im budem brat, čovjek, da zaplačem s njima, da osjete moje povjerenje - naglasio je Sudac. Kao primjer današnjeg položaja branitelja naveo je veterane iz Vijetnama, koji su također bili na njegovu seminaru. - Moramo pomoći našim braniteljima da osjete da su važni i da znamo cijeniti ono što su dali za domovinu - pozvao je Sudac.

Glas Istre, 10.05 2006
SAMOUBOJSTVA BRANITELJA: NAJUGROŽENIJI RATNI INVALIDI I OBOLJELJI OD PTSP-a
Od početka Domovinskog rata ubila se 1.632 branitelja
Najviše je problema u Zagrebu, gdje se dogodilo 12,8 posto braniteljskih suicida, slijedi Osječko-baranjska županija. Sudionici okruglog stola osudili pisanje medija, a Jadranka Kosor u rješavanje problema želi uključiti lokalni upravu

ZAGREB -
Od početka Domovinskog rata do danas u Hrvatskoj su 1.632 branitelja sebi oduzela život. Riječ je o službenom podatku Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koji je na jučerašnjem okruglom stolu o samoubojstvima branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja javnosti predstavila nadležna ministrica Jadranka Kosor. Najviše branitelja, njih 153, ubilo se 1999. godine, a druga kobna godina za braniteljsku populaciju bila je 2003., kad je sebi život oduzelo 138 branitelja. Situacija je najgora u glavnom gradu, gdje se dogodilo 12,8 posto svih braniteljskih suicida, te u Osječko-baranjskoj županiji. Najviše samoubojstava događa se među invalidima rata, a tek 11 posto ukupnih samoubojstava čine suicidi oboljelih od PTSP-a.
- Mislim da je probleme branitelja od prvog dana trebalo rješavati na drugačiji način. Država je brigu trebala koncentrirati na zapošljavanje. One koji su se vratili iz rata radno mjesto nije zateklo, a imali su ga, te je prirodno da su mnogi u tom trenutku bili očajni.
Država svakako jest jedan od faktora kojim su branitelji ogorčeni, ali gdje je tu lokalna uprava, gradovi i županije? Oni su trebali rješavati probleme, od zapošljavanja do stanovanja, komentirala je porazne podatke ministrica Kosor, pozivajući sve državne institucije i nevladine udruge da također povedu brigu o braniteljskim problemima.
Medijski faul
U svom izlaganju ministrica nije propustila spomenuti »Pančićeve braniteljske testove«, ocjenjujući ih velikom pogreškom. Ovom prilikom ministrica je također upozorila i na senzacionalizam medija kad su u pitanju braniteljska samoubojstva, napominjući da je krajnje vrijeme da to netko otvoreno kaže.
- Mora se govoriti, mediji moraju pisati, ali moraju voditi računa o tome da prikazivanje čina samoubojstva potiče domino efekt. Toga smo svjesni; to je nešto što je u Hrvatskoj, na žalost, činjenica, istaknula je Kosor.
Na »medijske faule« u svojoj prezentaciji upozorila je i psihijatrica Elvira Kojić, podsjećajući na činjenicu da mnoge samoubojice inspiraciju za »finalni čin« dobivaju nakon medijskih izvješća o suicidima.
- Nakon što televizija izvijesti o samoubojstvu, u idućih deset dana povećava se broj suicida, ustvrdila je Kojić, napominjući da branitelje vrijeđa pisanje u novinama o braniteljskim suicidima.
U radu okruglog stola sudjelovao i po stigmama poznat velečasni Zlatko Sudac, koji s braniteljima radi u Centru za duhovnu obnovu Betanija. I Sudac je, kao i drugi sudionici, medije pozvao da ne objavljuju fotografije, imena i prezimena samoubojica, jer u suprotnom, rekao je, »cijele obitelji samoubojica nose određenu stigmu«.
Sudac za istinske vrijednosti
- Živimo u vremenu kad su stvarne istinske vrijednosti u krizi. Braniteljima je potrebno ne samo da im se ponudi duhovna, medicinska ili psihološka pomoć. Njih treba uvesti u ovo vrijeme, treba od njih napraviti dio društva, omogućiti im pristojnu budućnost, materijalnu sigurnost i socijalnu pomoć u svakom smislu, rekao je Sudac.
Velečasni je i ovom prilikom podsjetio na Antu Gotovinu, napominjući da generali nose njegove slike na majicama jer se s njim identificiraju, a javnost je pozvao da u svojoj domovini, prije nego Hrvatska uđe u Europsku uniju, poradi na socijalnom kapitalu i međusobnom povezivanju.
- Mi moramo biti jedna kompaktna cjelina, a ne da imamo toliko suprotstavljenih mišljenja, smatra Sudac. Predstavnici Kaptola priliku su iskoristili da pozovu da se u svaki Centar za psihosocijalnu pomoć pridoda i po jedan svećenik.
L. TOMIČIĆ
Psihološka pomoć zaposlenima u MinistarstvuMinistrica Jadranka Kosor najavila je da će zatražiti stručnu psihološku pomoć za zaposlene u svom ministarstvu, budući da mnogi od njih imaju traume zbog teških braniteljskih slučajeva. Nemali broj puta, naime, zaposlenici Ministarstva prisustvovali su pravim dramama, točnije prijetnjama samoubojstvom, vađenjem osigurača iz ručnih bombi i slično, zbog čega su pretrpjeli veliki stres.

Vjesnik, 10.05.2006.

Cijelo društvo može pomoći braniteljima

Borba za svakog branitelja bila je i ostaje jedna od naših glavnih zadaća, ali svi možemo učiniti još više, ističe potpredsjednica Vlade
ZAGREB - »Ministarstvo obitelji i Vlada neće zataškavati ili gurati pod tepih probleme branitelja oboljelih od PTSP-a. Borba za svakog branitelja i za svakog čovjeka bila je i dalje ostaje jedna od naših glavnih zadaća«. Istaknula je to potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji Jadranka Kosor, otvarajući u utorak u Hrvatskom novinarskom društvu okrugli stol na temu »Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja«. Kosor je podsjetila na goleme razmjere tog problema, ali i pozvala cijelo hrvatsko društvo da sudjeluje u njegovoj prevenciji. »Želimo vrlo jasno i otvoreno govoriti o svemu s čime se suočavaju branitelji, ali to znači govoriti jasno i precizno«, rekla je.
Prema šokantnim podacima, od 1991. do 2005. samoubojstvo je počinilo 1628 branitelja, a najviše ih je zabilježeno 1999. (153) te 2003. godine (138). Kosor je podsjetila da podaci o kojima govori godinama nisu bili objavljivani. Objedinjeni su i javno prezentirani tek 2004., na sjednici Vlade u Splitu.
Tijekom 2004. i 2005. ispunjeni su, podsjetila je, svi zahtjevi branitelja okupljenih u udruzi oboljelih od PTSP-a. Kosor je upozorila, međutim, da s tim nije prestala briga za branitelje, pogotovo ne za one oboljele od PTSP-a. »Svi možemo učiniti još više. Briga o braniteljima nije i ne može biti briga samo jednoga ministarstva. Pomoći mogu svi, od lokalne samouprave do ministarstava«, rekla je Kosor.
Prema riječima dr. Maje Silobrčić Radić iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, ukupna stopa suicida u Hrvatskoj je posljednjih godina ipak počela padati. [Mile Franičević]