DANAS
Iako je bolnica Popovača otvorena čisto iz praktičnih razloga jer
se tu zatekao koliko toliko adekvatan i slobodan prostor, sljedeći
razvoj psihijatrije tijekom vremena formirala se kao značajan faktor
organizacije psihijatrijske zaštite na ovim prostorima. Razvoj Bolnice,
danas Bolnica funkcionira sastavljena od 20 odjela, koji su podijeljeni
na akutne, kronične i odjele za produljeno liječenje, a u njezinu
sastavu nalazi se i Zavod za forenzičku psihijatriju sa 200 kreveta.
Posebno treba naglasiti postojanje odjela za neuroze i granična stanja
u okviru kojeg se liječe osobe s PTSP-om. Prosječan broj bolesnika
tijekom prošle godine 830, danas oko 790. Razvoj bolnice vidimo u
više smjerova. Jedan je specijaliziranje bolnice za rješavanje određenih
kategorija psihijatrijskih bolesnika kao što je alkoholizam, forenzička
psihijatrija, zbrinjavanje kroničnih duševnih bolesnika, ali i geronto-psihijatrijskih
bolesnika. U tom smislu trebalo bi nastaviti gradnju Zavoda za forenzičku
psihijatriju, poboljšati smještaj najtežih bolesnika, još jasnije
profilirati postojeće odjele na prijemne, dakle akutne, subakutne
i odjele za produženo liječenje. U okviru reorganizacije psihijatrije
službe organizirati dnevne bolnice, posebno za alkoholizam i ostale
psihijatrijske bolesti. Budući da u novoj Mreži organizacije bolničke
zdravstvene zaštite nema našeg Internog i Neurološkog odjela poboljšati
specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i dijagnostičku djelatnost
za izvan bolničke pacijente čime će se Bolnica još više otvoriti prema
van. Dalje treba inzistirati na stručnom usavršavanju liječnika i
visoko stručnih djelatnika u formi poslijediplomskih studija, kontinuirane
edukacije, jer je to jedan od načina kako ove stručnjake zadržati
u Bolnici. Poznato je naime da je Bolnica Popovača godinama rasadnik
stručnjaka, prije svega liječnika, koji danas rade u drugim psihijatrijskim
ustanovama ponajprije Zagrebu. Osnovni zadatak dakle treba biti stalno
stručno usavršavanje svih profila zaposlenih, a naročito zdravstvenih
djelatnika uz podržavanje humanog odnosa prema bolesniku i ljubavi
prema svom teškom pozivu.
Najčešće zastupljene dijagnoze: SCH, afektivne psihoze, alkoholizam,
neuroze, PTSP, demencije, poremećaj osobnosti, epilepsije i mentalne
retardacije.
tim radne terapije
prodajne izložbe radova pacijenata
POSTER
PREZENTACIJE PRIKAZANE NA STRUČNIM SKUPOVIMA
Ema N. Gruber i suradnici: Prihvatimo različitosti,
odbacimo predrasude.
Psihoedukacijska predavanja i radionice podrške i samopomoći
Udruge "Sretna obitelj", Popovača, 2005/2006.
(tekst
je dostupan u cijelosti na web stranicama Udruge "Sretna obitelj")
