Rođena 05. 06. 1967. godine u Osijeku.
Završila srednju školu CUO “Braća Ribar” Osijek, smjer matematičar-informatičar i srednju Glazbenu školu, smjer glazbenik-pijanist u Glazbenoj školi “Franjo Kuhač” u Osijeku.
1986/87. godine upisala Medicinski fakultet Zagreb - Studij medicine u Osijeku.
Diplomirala 26.06.1992. godine s radom “Samoubojstva u Osijeku”, uz prosjek ocjena tijekom studija 4,26.
Od 21.07.1992. obvezni pripravnički staž u Domu zdravlja Osijek, zaposlena kao liječnik opće medicine do 30.06.1994. godine.
29.09.1993. položila ispit stručne osposobljenosti za samostalni rad u Zagrebu.
Od 01.07.1994. zaposlena u Kliničkoj bolnici Osijek na Psihijatrijskoj Klinici na radnom mjestu liječnika specijalizanta iz psihijatrije.
Poslijediplomski studij “Psihoterapija” 1995/1996. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Od lipnja 1995. godine član Baby-tima u IC Gašinci, u sklopu programa pružanja psihosocijalne pomoći izbjeglim majkama i njihovoj djeci starosti do godinu dana u organizaciji Hrvatskog društva psihijatara i švedske organizacije Rädda Barnen - Swedish Save the children za pomoć djeci, a potom u Đakovu u Udruzi za pomoć djeci s posebnim potrebama “PUP” do 2002. godine.
Specijalistički ispit iz psihijatrije 3.9.1999. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Akademski stupanj magistra znanosti 19.3.2002. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva, znanstvenog polja kliničkih medicinskih znanosti, znanstvene grane psihijatrija, s obranjenim radom “Posttraumatski stresni poremećaj i radna sposobnost”.
Od 2004. godine vanjski suradnik u nastavi iz predmeta psihološka medicina na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta “Josip Juraj Strossmayer” u Osijeku. Od 31.1.2006. godine naslovni asistent na istoj Katedri.
Od 1.4.2002. do 1.10.2003. pročelnik Kliničkog odjela dnevne bolnice Psihijatrijske klinike Kliničke bolnice u Osijeku.
Tijekom 2002. godine član Prvostupanjskog liječničkog Povjerenstva sa sjedištem u Osijeku pri Ministarstvu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Od 15.11.2004. godine konzultativno-suradni psihijatar na Odjelu za onkologiju KB Osijek.
Ukupni radni staž 13 godina. Dobro vlada engleskim jezikom. Udana, majka dvoje djece.

Član:

1. Hrvatske liječničke Komore od 1995. godine.
2. Hrvatskog zbora liječnika od 1995. godine.
3. Hrvatskog psihijatrijskog društva od 1999. godine
4. Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju od 1999. godine.
5. Section on Women’s Mental Health, World Psychiatric Association od 1996. godine.

Članci indeksirani u CC:

1. Anton S. Mrđenović S. Working Ability of Patients with Posttraumatic Stress Disorder (Demographic and Social Features): Comparative Study. Journal of Loss & Trauma 2005; 10 (2), 155-163.
2. Anton S. Društveno funkcioniranje oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja i radna sposobnost. Društvena istraživanja 2005; 14 (4-5): 853-865.
3. Anton S. The Influence of Work Attitude on Working Ability from Those Affected by Posttraumatic Stress Disorder. Journal of Loss & Trauma, in print

Članci indeksirani u drugim međunarodnim indeksima:

1. Anton S. Mrđenović S. Granični poremećaj ličnosti. Soc psihijat 1996; 24(1): 17-27.
2. Anton S. Knežević MZ. Anorexia nervosa. Soc psihijat 1996; 24(2-3): 108-114.
3. Anton S. Mandić N. Socijalna fobija. Liječ Vjesn 1997; 119 (10): 275-278.
4. Anton S. Mandić N. Požgain I. Samoubojstva na osječkom području. Soc psihijat 2000; 28 (4): 155-161.
5. Anton S. Mandić N. Mrđenović S. Utjecaj demografskih i društvenih obilježja na radnu sposobnost oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja. Soc psihijat 2003; 31(3):151-162.
6. Anton S. Mandić N. Laufer D. Utjecaj pojedinih simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja i intenziteta kliničke slike na radnu sposobnost oboljelih. Liječ vjesn 2004;126 (1-2): 11-18.

Izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima:

1. Mrđenović S. Anton S. Topuzović N. Evaluation and meaning of emotional reactions of fear during the pregnancy - 8th Congress of Association of European Psychiatrists, European psychiatry: a force for the future, 7-12. July 1996, London, UK, European Psychiatry (1996); 11(4):323.
2. Anton S. Women as refugees – 11th Congress of Association of European Psychiatrists, 4-8. May 2002, Stockholm, European Psychiatry (2002); 17 (1): 52.

Izlaganja na domaćim znanstvenim skupovima:

1. Anton S. Mandić N. Mrđenović S. Utjecaj demografskih i društvenih obilježja na radnu sposobnost oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja - Treći hrvatski psihijatrijski kongres, 25-28.9.2002, Osijek. U: Treći hrvatski psihijatrijski kongres/sažeci radova; 25-28.9.2002; Osijek, str. 69.
2. Vukšić-Mihaljević Ž. Anton S. Blagojević-Damašek N. Degmečić D. Delalle M. Grgić M. Hutinec B. Pereković V. Čandrlić V. Nesanica u posttraumatskom stresnom poremećaju i zolpidem - Treći hrvatski psihijatrijski kongres, 25-28.9.2002, Osijek, U: Treći hrvatski psihijatrijski kongres/sažeci radova; 25-28.9.2002; Osijek, str. 78.
3. Mandić N. Anton S. Samoubojstva na osječkom području - 1. hrvatski kongres o suicidalnom ponašanju pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, 1-2.12.2000, Zagreb
4. Tomanović K, Vukšić-Mihaljević Ž, Anton S, Hutinec B, Keleković-Krušlin K, Barkić J, Perković M, Jandrić R, Todorović R, Štefić R. Odnos između osobina ličnosti pacijenata i terapeuta i stavova jednih prema drugima u grupnoj trauma fokusiranoj psihoterapiji ratnih veterana s kroničnim PTSP-om, 1.hrvatski kongres socijalne psihijatrije u zajednici, Split, 22-25.9.2004.
5. Vukšić-Mihaljević Ž, Tomanović K, Anton S, Hutinec B, Keleković-Krušlin K, Barkić J, Perković M, Jandrić R, Todorović R, Štefić R. Stavovi pacijenata i terapeuta u grupnoj trauma fokusiranoj psihoterapiji i njihov utjecaj na procjenu djelotvornosti učinka grupne psihoterapije, 1.hrvatski kongres socijalne psihijatrije u zajednici, Split, 22-25.9.2004.
6. Anton S. Kurbel S. Mrđenović S. Braš M. Tomanović K.: Suradni psihijatar u liječenju onkološkog bolesnika, Drugi psihijatrijski dani, Opatija, 17-20.3.2005.
7. Braš M. Fingler M. Mrđenović S. Anton S. Tomanović K.: Suradni psihijatar u liječenju pacijenta s kroničnom boli, Drugi psihijatrijski dani, Opatija, 17-20.3.2005.
8. Anton S. Tomanović K. Karakteristike ličnosti, mobbing i depresija iscrpljenja (prikaz slučaja), 1. hrvatski interdisciplinarni simpozij - Mobbing, Opatija, 16-18.6.2005.

Izlaganja na međunarodnim skupovima:

1. Mrđenović S. Anton S. Hutinec B. Braš M. Neverbalne komunikacije, Međunarodni psihoterapijski seminar, Zagreb, 6. mj. 2002.
2. Anton S. Mrđenović S. Hutinec B. Utjecaj podrške i komorbiditeta na radnu sposobnost osoba oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja, Međunarodni simpozij “Psihotrauma i rehabilitacija u zajednici”, Zagreb, 12-13.5.2003.

Izlaganja na domaćim stručnim skupovima:

1. Anton S. Liječnik i pacijent psihopat , Stručni skup: Odnosi u suvremenoj medicinskoj praksi (Balintov pristup) - uvodno predavanje, 12-13.12.1996, Zagreb
2. Anton S. Kontratransfer u radu s osobama s poremećajima ličnosti, One-Year training in posttraumatic therapy and counselling for mental health professionals. WHO , 24.1.1997.
3. Anton S. Balintove grupe, One-Year training in posttraumatic therapy and counselling for mental health professionals. WHO , 21.3.1997.
4. Anton S. Klasifikacija psihoterapijskih tehnika, One-Year training in posttraumatic therapy and counselling for mental health professionals. WHO , 23.5.1997.
5. Anton S. “Posttraumatski stresni poremećaj i radna sposobnost”, PTSP-5 godina nakon rata, Šibenik, 10-12.5.2002.
6. Anton S. Depresija – bolest današnjice, Javnozdravstvena tribina, Osijek, 10.2.2006.

Tečajevi trajnog usavršavanja s provjerom znanja:

1. 1994/95. Pripremna izobrazba iz grupne analize, Psihijatrijska Klinika Osijek, voditelj: prof.dr. Vladimir Gruden.
2. WHO regional model in mental health: One-Year training in posttraumatic therapy and counselling for mental health professionals. World Health Organisation, 1997. Voditelji: Dr. M. Košuta, Dr. V. Štalekar, Dr. Pier Paolo Balladelli.
3. Prvi stupanj edukacije iz kognitivno-bihevioralne psihoterapije. Osijek, 2004. Hrvatsko udruženje za kognitivno-bihevioralne terapije. Voditelj: Dr.sc. Ivanka Živčić-Bećirević.
4. Drugi stupanj iz kognitivno-bihevioralne psihoterapije. Osijek, 2004/2005. Hrvatsko udruženje za kognitivno-bihevioralne terapije. Voditelj: Dr.sc. Ivanka Živčić-Bećirević

Sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu:

Suradnik na znanstvenoistraživačkom projektu “PTSP u djece ratnih veterana: kauzalni model” (od 31.12.2002-31.12.2004), br. projekta: 219262 INV kao istraživač, voditelj projekta prof.dr.sc. Ž.Vukšić-Mihaljević

Međunarodni znanstveni skupovi (pasivno):

World Association for Infant Mental Health, WAIMH, Sixth World Congress, 25-28. July 1996, Tampere, Finland

Domaći stručni i znanstveni skupovi (pasivno):

1. Seminar “Families of the Disappeared and Killed”, WHO, 7-9.11.1994, Zagreb
2. Seminar “Psychosocial Protection of Children affected by war”, WHO, 31.5.1996, Vukovar
3. Stručni sastanak hrvatskih psihijatara: Posttraumatski stresni poremećaj, 16-19.10.1996, Osijek
4. Shizofrenija-suvremeni koncepti bolesti i terapijske opcije, Hrvatski liječnički zbor, 20.3.2000, Đakovo
5. Edronax-novi pristupi u liječenju depresije, Klinike za psihijatrijku Zagreb-Osijek, 29.3.2001, Osijek
6. Suvremeni pristup liječenju depresije, Hrvatski liječnički zbor, 23.11.2001, Osijek
7. Forenzički značaj psihoza ljubomore, Hrvatsko društvo za forenzičku psihijatriju, 15.3.2002, Osijek
8. Terapijske smjernice u liječenju shizofrenije-uloga risperidona, Psihijatrijska klinika KB Osijek, 19.3.2002, Osijek
9. Atipični antipsihotici i shizofrenija, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju, 5.4.2004, Popovača
10. Kvetiapin u liječenju shizofrenije, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju, 18.5.2004, Osijek
11. Depresije. 27.11.2004, Zagreb, Pliva, Esplanada
12. Rispolept solucija u akutnom i produženom liječenju psihotičnih bolesnika, Zagreb, 11.2.2005.
13. IX stručni sastanak Instituta za grupnu analizu, s temom “Rasprava o znanstvenom radu u grupnoj analizi”, Zagreb, 16.-17.4.2005.
14. Sastanak psihijatara Slavonije i Baranje, Slavonski Brod-Brodski Stupnik, 27.5.2005. godine
15. Stručni simpozij Vaira – iskustva u kliničkoj primjeni, Calixta – nova terapijska mogućnost u liječenju depresivnih bolesnika, Zagreb, 6.9.2005.
16. Lundbeckov seminar (Cipralex i Clopixol), Osijek, 20.9.2005.
17. Stručni skup “Prevencija relapsa – preduvjet uspješnog liječenja shizofrenije”, Brodski Stupnik, 30.9.2005.
18. Regionalni stručni skup “Trajan uspjeh u liječenju duševnih poremećaja”, Kneževi Vinogradi, 28.10.2005.
19. Četvrti seminar iz psihoanalitičke psihoterapije, Zagreb, 25-26.11.2005.
20. Venlafaksin – prednosti dualnog djelovanja, Vukovar, 16.2.2006.

Anton S. Mrđenović S. Working Ability of Patients with Posttraumatic Stress Disorder (Demographic and Social Features): Comparative Study. Journal of Loss & Trauma 2005; 10 (2), 155-163.
The aim was to analyse the influence of some demographic and social features on working ability of patients with posttraumatic stress disorder (PTSD). The study sample consisted of 160 PTSD patients divided in two subgroups - those with and without working ability recommended by treating psychiatrist. Psychiatric evaluation was done according to DSM-IV criteria. Necessary data was collected from the patient directly and from his medical file. Social support (expressed by providing steady jobs) showed the biggest influence on working ability of patients with PTSD.

Anton S. Društveno funkcioniranje oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja i radna sposobnost. Društvena istraživanja 2005; 14 (4-5): 853-865.

Cilj. Usporedna analiza društvenog funkcioniranja osoba oboljelih od PTSP-a prema radnoj sposobnosti.
Ispitanici i metode rada. Uzorak su bile dvije skupine od po 80 osoba oboljelih od PTSP-a, hospitalno liječenih na klinici, od kojih je jedna prema kliničkoj procjeni psihijatra koji je liječio oboljelog procijenjena radno sposobnom, a druga radno nesposobnom.
U istraživanju je korištena psihijatrijska ocjenska ljestvica dizabiliteta (Who Psychiatric Disability Assessment Schedule - DAS, 1988.), za procjenu društvenog funkcioniranja oboljelih te povijesti bolesti. Proveden je i intervju s ključnom osobom za bolesnika radi dobivanja validnijih podataka.
Podatci su statistički obrađeni programskim paketom sas. Razina statističke značajnosti je na nivou 0.05.
Rezultati. Ispitivane skupine se nisu razlikovale prema demografskim pokazateljima.
Radno nesposobni ispitanici statistički značajno češće ispoljavaju deficit nekih društvenih funkcija: sudjelovanja u kućnim aktivnostima, u roditeljskoj ulozi, u radnoj ulozi - prema interesu za vraćanje na posao i prema izvedbi posla te u općem društvenom funkcioniranju.
Zaključci. Radna nesposobnost oboljelih od PTSP-a povezana je s deficitom nekih društvenih funkcija (smanjen interes za vraćanje na posao, slabija izvedba posla, roditeljska uloga, sudjelovanje u kućnim aktivnostima i opće društveno funkcioniranje).

Anton S. Knežević MZ. Anorexia nervosa. Soc psihijat 1996; 24(2-3): 108-114.

Ovim radom nastojali smo dati pregled osnovnih saznanja o Anorexiji nervozi koju često viđamo radeći svakodnevnu praksu s adolescenticama. Iako je bolest dosta učestala, malo je radova i studija koji su se bavili sistematskim proučavanjem ove bolesti. Unatoč tome što su donekle poznati uzroci, klinička slika i načini liječenja potrebna su daljnja istraživanja. Na našoj Klinici postižu se dobri rezultati liječenjem kombinacijom individualne i grupne psihoterapije uz neuroleptike, antiparkinsonike i anksiolitike te vitaminsku terapiju. Opisana su četiri slučaja liječena u isto vrijeme na Klinici.

Ključne riječi: Anorexia nervosa

Anton S. Mrđenović S. Granični poremećaj ličnosti. Soc psihijat 1996; 24(1): 17-27.

Granični slučaj je posljednjih pedesetak godina predmet intenzivnih istraživanja. Međutim, brojni koncepti zasnovani na kliničkoj realnosti, etiološkim hipotezama i psihopatološkim teorijama otkrivaju i dosta nejasnoća kada se govori o uzroku bolesti ili kad se govori o nestabilnoj, disharmoničnoj zoni koja ima svoje implikacije u ponašanju, karakternim crtama, načinu mišljenja, osjećajima, paralelnom postojanju progresivne i regresivne adaptacije pod utjecajem primarnih procesa. Nije rijetka situacija da se u pristupu borderline pacijentu koriste razne psihološke teorije koje mogu biti u koliziji, a niti aksiomatska stajališta ne zaslužuju potpuno povjerenje. Koristeći se dobrim i lošim stranama postojećih koncepata pokušali smo objediniti brojne teorije znajući da trebamo razmišljati i učiti za nova istraživanja jer ne postoji teorija koja je konačna i završna i koja ne dozvoljava formuliranje novih hipoteza.

Ključne riječi: granični sindrom

Anton S. Mandić N. Mrđenović S. Utjecaj demografskih i društvenih obilježja na radnu sposobnost oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja. Soc psihijat 2003; 31(3):151-162.

Nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj velik broj osoba boluje od PTSP-a. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem analize utjecaja demografskih i društvenih obilježja na radnu sposobnost oboljelih od PTSP-a. Uzorak su činile dvije skupine od po 80 oboljelih od PTSP-a, hospitalno liječenih na Psihijatrijskoj klinici u Osijeku, od kojih je jedna mišljenjem psihijatra bila proglašena radno sposobnom, a druga radno nesposobnom. Istraživanje je provedeno psihijatrijskim pregledom prema MKB-10 kriterijima za PTSP, upitnikom strukturiranim za ovo istraživanje i primjerenim statističkim metodama, programskim paketom SAS.
Rezultati pokazuju da je većina ispitivanih obilježja ispitanika u obje skupine gotovo jednaka. Nema razlika prema demografskim pokazateljima, a svi ispitanici su imali više rizičnih čimbenika za razvoj teže kliničke slike PTSP-a. Radno nesposobni ispitanici češće imaju manjak društvene podrške kroz neosiguranost radnog mjesta (FE-jednostrani test, p=0,04) i češće su mijenjali radna mjesta prije rata. Svi ispitanici su se za stručnu pomoć javljali 3,5 godine nakon traumatskog iskustva i imaju visoke stope bolovanja (radno sposobni 27,27 mjeseci, a radno nesposobni 35,35 mjeseci). Društvena podrška kroz osiguranost radnog mjesta pokazala se bitnim čimbenikom koji određuje radnu sposobnost oboljelog od PTSP-a.

Ključne riječi: PTSP, radna sposobnost, demografski čimbenici, društveno funkcioniranje

Anton S. Mandić N. Požgain I. Samoubojstva na osječkom području. Soc psihijat 2000; 28 (4): 155-161.

Epidemiologija samoubojstava na osječkom području istražuje se zadnjih 30-tak godina. Autori analiziraju pojavnost suicida u odnosu na spol, način izvršenja, razlog i dobnu skupinu u periodima od 1970-1979. godine i 1990-1999. godine. Također se obrađuje epidemiologija suicida na ovom području u ratnom i poratnom periodu.
Komparirani su rezultati dobiveni za općinu Osijek s onima za općine Donji Miholjac, Đakovo i Valpovo.
Rezultati pokazuju više stope suicida kod muškaraca i starije populacije.
Kao način izvršenja suicida dominira vješanje, a tijekom ratnih godina dolazi do izrazitog povećanja stopa suicida izvršenih vatrenim oružjem.
Uočeno je veliko značenje migracija, koje su se dogodile tijekom rata na ovom području, na stope suicida.

Ključne riječi: suicid, epidemiologija, suicid u ratu, migracije

Anton S. Mandić N. Laufer D. Utjecaj pojedinih simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja i intenziteta kliničke slike na radnu sposobnost oboljelih. Liječ vjesn 2004;126 (1-2): 11-18.
Nakon Domovinskog rata na području Republike Hrvatske veliki broj ljudi boluje od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a).
Cilj istraživanja je bilo ispitivanje povezanosti pojedinih simptoma i intenziteta kliničke slike PTSP-a na radnu sposobnost oboljelih.
Ispitivane su dvije skupine od po 80 osoba oboljelih od PTSP-a bolnički liječenih na Psihijatrijskoj klinici Kliničke bolnice Osijek. Ispitanici su u jednoj skupini bili mišljenjem psihijatra procijenjeni radno sposobnima, a u drugoj skupini radno nesposobnima. U istraživanju je korištena ICD-l0 klasifikacija za postavljanje dijagnoze PTSP-a, samoocjenska ljestvica za procjenu jačine simptoma PTSP-a, Kratka psihijatrijska ocjenska ljestvica (BPRS) za procjenu psihičkog profila te povijesti bolesti. Podatci su statistički obrađeni programskim paketom SAS.
Rezultati ukazuju da radni status ovisi o vrijednostima dobivenim na Kratkoj psihijatrijskoj ocjenskoj ljestvici (BPRS) te o samoprocjeni jačine simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja. Radna nesposobnost oboljelih od PTSP-a povezana je s: ranijim nastupom prvih simptoma PTSP-a, učestalijim ustrajnim prisjećanjem na stresor putem živih sjećanja te jače izraženim simptomima (težom kliničkom slikom). Jačina ispoljenih simptoma statistički značajnije utječe na radnu sposobnost od ispoljavanja pojedinih simptoma PTSP-a, a broj proživljenih stresora tijekom rata (preko razvoja teže kliničke slike PTSP-a) ima veći neizravan utjecaj na radnu sposobnost nego karakteristike i trajanje stresora.

Ključne riječi: PTSP, radna sposobnost, simptomi

Anton S. Mandić N. Socijalna fobija. Liječ Vjesn 1997; 119 (10): 275-278.

Socijalna fobija je anksiozni poremećaj koji se pojavljuje u generaliziranom i diskretnom obliku u općoj populaciji od 2,4 - 16%. Osobe koje pate od socijalne fobije nemaju mogućnosti za optimalni razvoj, a narušena im je kvaliteta života i radna produktivnost. U radu su autori sveobuhvatno prikazali definiciju, dijagnozu i diferencijalnu dijagnozu, epidemiologiju, kliničku sliku te kvalitetu života, radni i socijalni dizabilitet osoba s tim poremećajem. Prikazana je biologija i terapija socijalne fobije.
Rad govori o ovom anksioznom poremećaju na osnovu istraživanja u svijetu.
Na kraju autori preporučuju davanje veće pažnje socijalnoj fobiji, kako njenom čistom obliku koji je vrlo rijedak, tako i onom u sklopu komorbiditeta jer troškovi liječenja ovoga poremećaja su jako veliki, posebno kroz radni neaktivitet, a to bi se izbjeglo adekvatnim ranim liječenjem.

Ključne riječi: socijalna fobija