Rosarium Virginis Mariae - Krunica Blažene Djevice Marije (Rosario, Rozarija, Rožarija, Ružarje)
(Sastoji se od četiri dijela: radosna, žalosna, slavna i otajstva svjetla.
Svaki dio počinje Vjerovanjem, a sastoji se od pet desetaka, u kojima se moli
po jedan Očenaš, deset Zdravomarija i jedno Slavaocu.
U svakom desetku se razmišlja o jednom događaju našeg spasenja.Radosna otastva
se mole ponedjeljkom, četvrtkom i božićnih dana.
Žalosna otajstva se mole utorkom, petkom i u Velikom tjednu.
Slavna otajstva se mole srijedom, subotom, nedjeljom i u uskrsno vrijeme.)
križić: Vjerovanje apostolsko (Credo in Deum Paerem om eius unicum, Dominum
nostrum....
1. zrnce: Očenaš
2. zrnce: Zdravo Marijo... blagoslovljen plod utrobe Tvoje, Isus! Koji neka nam umnoži vjeru! Sveta Marijo...
3. zrnce: Zdravo Marijo... blagoslovljen plod utrobe Tvoje, Isus! Koji neka nam učvrsti ufanje! Sveta Marijo...
4. zrnce: Zdravo Marijo... blagoslovljen plod utrobe Tvoje, Isus! Koji neka nam usavrši ljubav! Sveta Marijo...
5. zrnce: Slava Ocu...
Poslije (svakog "Slava Ocu"): "Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe!"
Slijedi 5 "desetica", tj. po deset zrnaca. U svakoj desetici razmišljamo o jednom otajstvu krunice, a to otajstvo možemo ponavljati iza "polovice" svake Zdravomarije u toj desetici.
Prvo zrnce: Očenaš + 1. Zdravomarija
Sljedećih 9 zrnaca: Zdravomarije...
Zrnce iza tih 10: Slava Ocu + "Moj Isuse..."
I tako svih 5 desetica.
Na kraju krunice: "O moj Isuse, ovo je Tebi za ljubav, za obraćenje grešnika i za naknadu za uvrede koje se nanose bezgrešnom srcu Marijinu!"
Radosna otajstva (Mysteria Gaudiosa) (ponedjeljkom i četvrtkom)
1. Koga si djevice po Duhu Svetom začela. (Anđeo je navijestio Mariji da će
začeti i roditi Sina Božjega.)
2. Koga si djevice Elizabeti u pohode nosila. (Marija je pohodila Elizabetu.)
3. Koga si djevice rodila. (Marija je rodila Isusa u Betlehemu.)
4. Koga si djevice u hramu prikazala. (Marija i Josip su prikazali Isusa u hramu.)
5. Koga si djevice u hramu našla. (Marija i Josip su našli Isusa u hramu.)
Žalosna otajstva (Mysteria dolorosa) (utorkom i petkom)
1. Koji se za nas krvavim znojem znojio. (Zbog straha pred smrću, Isusa je
oblio "hladan znoj", a kapljice znoja bile su teške i krupne, i klizale
su niz Isusovo čelo poput krvi.)
2. Koji je za nas bičevan bio. (Isusa su bičevali u Pilatovu dvoru.)
3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio. (Isusa su okrunili trnovom krunom.)
4. Koji je za nas teški križ nosio. (Isus je nosio teški križ uz Kalvariju.)
5. Koji je za nas raspet bio. (Isus je raspet umro na križu.)
Slavna otajstva (Mysteria gloriosa) (srijedom, subotom i nedjeljom)
1. Koji je od mrtvih uskrsnuo. (Isus je uskrsnuo od mrtvih.)
2. Koji ne na nebo uzašao. (Isus je slavno uzašao na nebo.)
3. Koji je Duha Svetog poslao. (Duh Sveti je sišao nad apostole.)
4. Koji je tebe djevice na nebo uzeo. (Marija je uznesena na nebo.)
5. Koji je tebe djevice na nebu okrunio. (Marija je okrunjena za kraljicu neba
i zemlje.)
Otajstva svjetla (Mystera Luminosa) (srijedom, subotom i nedjeljom)
1. Koji je za nas kršten na Jordanu
2. Koji je objavio svoje Božanstvo u Kani
3. Koji je pozivao na obraćenje i naviještao Kraljevstvo Božje
4. Koji se preobrazio na gori Taboru
5. Koji nam je po Euharistiji darovao Vazmeno otajstvo
ZLATNA KRUNICA - Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po srcu svomu.
Koju je Majka dala sa izmjenjenim zazivima.
Slatko Srce moga Isusa, daj da Te sve to više ljubim
Vječni Oče prikazujem Ti Krv Isusa Krista, kao zadovoljštinu za svoje grijehe
i za potrebe Svete Crkve.
Slatko Srce Marijino budi naše spasenje
1. desetka:
Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po srcu svomu.
10 puta :
Slatko Srce Isusovo smiluj se nama i našoj braći koja lutaju.
Vječni Oče prikazujem Ti .................................................
2. desetka :
Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po srcu svomu.
10 puta :
Božansko Srce Isusovo obrati griješnike, spasi umiruće, oslobodi svete
duše u čistilištu.
Vječni Oče prikazujem Ti .................................................
3. desetka :
Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po srcu svomu. 10
puta :
Isuse umnoži nam vjeru, ufanje i ljubav.
Vječni Oče prikazujem Ti ...................................................
4. desetka :
Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po srcu svomu. 10
puta :
Slatko Srce Isusovo smiluj se nerođenoj djeci
Vječni Oče prikazujem Ti .....................................................
5. desetka :
Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po srcu svomu.
10 puta :
Slatko Srce Isusovo izliječi bolesne.
Na kraju: Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu !!!
Moli se na običnu krunicu – Oče naš i Zdravo Marijo kao obično – poslije riječi Isus doda se :
- iz čijeg presvetog Srca istječu sve milosti, smiluj se nama i spasi nas
- u čije predobro Srce polažemo svu svoju nadu, smiluj se nama i spasi nas, smiluj se nama i spasi nas
- čije svemoćno Srce lomi moć i lukavstvo neprijatelja, smiluj se nama i spasi nas
- čije Božansko Srce zaslužuje da bude beskrajno ljubljeno, smiluj se nama i spasi nas
- čije je vjerno Srce iz ljubavi prema nama kopljem probodeno, smiluj se nama i spasi nas
Posilje svakog Slava Ocu dodaje se .
Neka bude priznato, ljubljeno, hvaljeno, slavljeno i veličano Božansko Srce Isusovo i Bezgrešno Srce Marijino !
Srce Marijino od boli sasvim prožeto, zapali žar ljubavi u našim srcima.
Krunica Božanskom milosrđu
Uvod: Očenaš, Zdravo Marijo i Vjerovanje.
Umjesto Očenaš: Vječni Oče, prikazujem ti tijelo i krv, dušu i božanstvo, Tvoga preljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista kao naknadu za naše grijehe i grijehe cijelga svijeta.
Umjesto Zdravo Marijo: Po pregorkoj muci Njegovoj, smiluj se nama i cijelome svijetu.
Umjesto Slava Ocu: -
Na kraju: Sveti Bože, Sveti jaki Bože, Sveti besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelome svijetu x3
Gospine blagdane vjernici diljem Crkve, a na osobit način mi Hrvati, obilježavamo molitvom, sudjelovanjem na misnim slavljima i hodočašćima u marijanska svetišta. Hodočašće je prigoda za promišljanje o univerzalnim Gospinim porukama, kao što su ljubav, mir i praštanje. Veliko mnoštvo ljudi dolazi u velika hrvatska marijanska svetišta čuti riječ Božju i izraziti štovanje Mariji, Majci Božjoj, jer Marija je središte Božje prisutnosti među nama ljudima.
Gospa je i naša zagovornica. Pred svojim Sinom, Isusom Kristom, moli i posreduje za nas, zalaže se za nas da nam Bog oprosti grijehe, da nas vodi prema spasenju. Marija nam je i uzor: u životu, u postupcima i u molitvi.
Upravo molitva je jedna od najvažnijih sastojnica vjerničkog života. Isus Krist, u najvažnijem trenutku svoga zemaljskog života i cijele ljudske povijesti, kada započinje svoju muku i smrt za naše spasenje, poziva apostole: "Bdijete i molite!" I navodi razlog: "Da ne padnete u napast!" To znači da ne zapadnu u iskušenje koje ih može odvući od spasenja, a koje im Isus Krist želi upravo ostvariti svojom smrću i uskrsnućem. Nije dovoljna samo volja, želja i spremnost duha, jer slabo tijelo sve navedeno može poremetiti. Upravo zato treba bdjeti i moliti.
Danas se često govori o krizi molitve. Govori se kako molitva pripada prošlim vremenima, kada je bila potrebna i dobra, a danas nama molitva više ne treba. Protivnici molitve govore: Bog traži da se svatko brine sam za sebe, i ne trebamo tražiti od Boga ono što i sami možemo i moramo ostvariti. Objašnjavaju da je molitva bila potrebna u Starom zavjetu. S Kristom je Bog sišao među nas, zato više nije potrebno uznemirivati stanovnike neba, svece, Gospu i Isusa, svojim zahtjevima. Moramo se okrenuti svom bratu i sestri, odnosno prihvatiti se akcije, djelovati, raditi, a ne toliko moliti.
Molitva pretpostavlja svijet šutnje, samoće. Traži prostor i vrijeme u kojima možemo susresti Boga. Ali danas, u žurbi, napetosti, radu, tehnici i kompjutorizaciji, nema ni vremena ni prostora za molitvu. Ona kao da je postala luksuz za one koji ne znaju što će sa sobom. Rijetki su koji žele moliti. Mnogi govore da je dovoljno povremeno misliti na Boga, obraćati mu se u trenucima teškoća i potreba, a redovitu molitvu zahvaljivanja i hvale, Bogu nije potrebno upućivati.
U prošlim vremenima ljudi su se povlačili u samostanske zidine da mogu biti s Bogom. Danas se bježi u akciju: treba raditi, djelovati, jer - kažu - nema ni evangelizacije svijeta bez rada i djelovanja. Međutim, apostoli nas svojim primjerom uče drugačije. Bili su ljudi molitve, nastojeći uvijek odvojiti što više vremena da se mogu posvetiti molitvi. Pavao, najveći i najaktivniji apostol naroda, uvijek moli i traži da se moli neprestano, uvijek.
Bez molitve nema radosti, nema zanosa, nema apostolata. Gubi se smisao i radost života i rada. Molitva u sebi posjeduje stvaralačku, iscjeliteljsku snagu. Po molitvi se doista stvara novi svijet - ispunjen svjetlom i toplinom ljubavi.
Uz Isusa i apostole, Gospa nam je, ona osobito, uzor u svemu: u poslušnoj poniznosti,
u molitvi, u radu, a nadasve u ljubavi. U Marijinu mjesecu, u kojemu slavimo
i blagdan Gospe od krunice, na poseban način treba naglasiti važnost molitve,
osobito krunice. Ona, kao i sve druge meditativne molitve, uvodi vjernika u
blizinu Božjih otajstava, daje mu novu snagu za život, a ujedno je i poticaj
na još zauzetije djelovanje. Dakle, Isus, Marija i sveci su nam poticaj da ne
smijemo odabrati jedno ili drugo, nego po njihovu uzoru znati i moliti i raditi,
a nadasve ljubiti.