POVIJEST IZGRADNJE BOLNICE

Opca bolnica Dubrovnik od 1991 radi u neprikladnim uvjetima, u nezavršeni objekt uselila je u listopadu 1991, kada je cijela bolnica iz zgrade na Boninovu, zbog ratnih zbivanja preselila u prostore Nove bolnice, ispod Petke, i od tadašnjih 480 postelja, reducirala kapacitet na 280 postelja.
Stara bolnica imala je 480 kreveta, a preseljenjem u novu bolnicu od 156 kreveta, odjeli su znatno reducirali broj kreveta, a dio odjela bio je smješten u potpuno neprikladne uvjete (Psihijatrija u restoranu društvene prehrane, Infektologija u svlacionicama osoblja, ORL, Neurologija, Dermatovenerologija u hodnicima i cekaonicama bolnice). Svi su odjeli dobili znatno manji broj kreveta, ukupno 280 kreveta.
Gradnja Nove OB Dubrovnik pocela je 1978 godine, na lokaciji ispod Petke. Izgradnja je bila zamišljena u tri etape, s planiranim kapacitetom od 516 akutnih bolesnickih postelja, planirane bruto površine cca 50 000 m2. Investitor je bila Opcina Dubrovnik, a od 1981. godine prava investitora prenesena su na RO Novi medicinski centar u osnivanju, a izvor financiranja je bio namjenski doprinos u Opcini Dubrovnik.
Prva etapa završena je 1984 godine, kada su preseljeni Ginekološko-porodajni odjel, Pedijatrija i Dermatovenerologija sa potrebnim dijagnosticko-terapijskim sadržajima i tehnicko-ekonomskim blokom, kapaciteta od 156 postelja.
Izgradnja druge etape zapocela je krajem 1987. godine i do pocetka agresije na Dubrovnik, u listopadu 1991. godine, svi gradevinski radovi bili su završeni 90%, ugradene su sve temeljne instalacije s magistralnim vodovima, tako da su instalacijski radovi izvršeni do razine 15%, a obrtnicki radovi do razine 5%.
Tijekom 1991. godine uveden je izvoditelj "Exportdrvo" iz Zagreba. Zbog rata i posljedica ratnih stradavanja, prekid radova trajao je do 1995. godine, kada je vodenje poslova investiranja preuzelo Ministarstvo zdravstva RH. U mjesecu listopadu 1996. godine potpisan je Ugovor za izvodenje radova (predmetnih radova Uporabne dozvole) izmedu Ministarstva zdravstva RH i Exportdrv-a d.d. s rokom izvodenja od 10 mjeseci. Investicija je završena u studenom mjesecu 2002 godine.

SADAŠNJE STANJE

03. prosinca 2002. godine dobivena je uporabna dozvola za: objekt B1 i B2 (Sterilizacija, transfuzija, hitan prijem, OP blok i pl. sterilizacija, fizikalna medicina, RTG dijagnostike, endoskopije); suteren, podrum, prizemlje i dva kata objekta "D"; središnju kuhinju, plinsku stanicu; trafo stanicu (Izvoditelj EXPORTDRVO, nadzor PB Arhitekt-Dubrovnik); III kat objekta "D" (stacionar) (Izvoditelj LAVCEVIC, nadzor APZ-Zagreb).
Za navedene prostore raspisani su i okoncani natjecaji za isporuku i montažu medicinske i nemedicinske opreme u vrijednosti cca 58.000.000,00 Kn.
Završetkom ovih radova bolnica je dobila na korištenje prostor za stacionar (prizemlje i 3 kata) sa cca 205 kreveta, potpuno suvremeno opremljenu kuhinju, operacijski blok s 5 OP dvorana i plinskom sterilizacijom.
Usvojen je konacni plan smještaja bolnickih odjela.
U 2002 godini izraden je i novi Projekt sustava zaštite od požara kao i Elaborat zaštite od požara koji je usvojen i ovjeren po novim zakonskim propisima. Izvodenje radova na sustavu zaštite od požara (dilatacija "D" i dilatacija "B") je završeno u vrijednosti 1.950.000,00 Kn. (financiranje - decentralizirana sredstva Dubrovacko-neretvanske županije za 2002 godinu).
Takoder je u 2002 godini izraden Projekt sustava za rezervno napajanje elektricnom energijom te i izvedeni radovi izvodenja novog sustava za rezervno napajanje elektricnom energijom u vrijednosti 2.000.000,00 Kn.(financiranje - Ministarstvo zdravtsva RH).
Ovim nije zaokružena cjelokupna izgradnja Nove dubrovacke bolnice. U ovoj i u slijedecoj godini slijede daljnji investicijski radovi koji se financiraju iz kredita Vijeca Europe (plan iz 1999 godine - Investitor Ministarstvo zdravstva RH): izvodenje radova na sanaciji ravnog krova dilatacije "C", izvodenje radova na sanaciji fasade dilatacije "C", gradevinsko - obrtnicki i instalaterski radovi za odjele patologije, citologije, ljekarne i prostora za zbrinjavanje bolnickog otpada (suteren dilatacije "C"), te radovi na uredenju okoliša i pristupnih cesta bolnice.

BROJ BOLESNICKIH LEŽAJA

U okviru reforme zdravstva Republike Hrvatske, planirano je smanjivanje broja kreveta, i ukidanje samostalnosti odjelima koji imaju manje od 10 kreveta.
Dubrovacko-neretvanska županija ima 122 080 osiguranika.
Prijedlog Ministarstva zdravstva od 297 kreveta bio je izracunat na 91 000 osiguranika. Iz relativne raspodjele hospitalizacija po županijama izracunat je broj gravitirajucih osiguranika: 122 080 x 62,1% = 75 815. Pripadajuci broj osiguranika izracunat je tako što se : 1/3 pondera pridodala stvarnom broju osiguranika , a 2/3 pondera se pridodalo gravitirajucem broju osiguranika (122 080 x 1/3) + (75 815 x 2/3) = 40 693,33 + 50 543,33 = 91 237
Uvažavanjem standarda za bolnicke kapacitete u Republici Hrvatskoj, te mogucnosti Opce bolnice Dubrovnik, dostavili smo Ministarstvu zdravstva prijedlog povecanja broja kreveta za Opcu bolnicu Dubrovnik: 347 kreveta ( 336 + 3% int.) na 100 000 osiguranika, umjesto prijedloga Ministarstva Zdravstva RH od 297 kreveta (288 + 3% int.) na 91 000 osiguranika.
Navodimo razloge zbog kojih kapacitete OB Dubrovnik treba racunati na 100 000 osiguranika:

1. DOSADAŠNJI KAPACITETI REZULTAT SU TRAGICNE RATNE SITUACIJE
2. ZNATNA FINANCIJSKA SREDSTVA ULOŽENA SU ZA:
· DOVRŠENJE IZGRADNJE PLANIRANOG DIJELA OB DUBROVNIK CIME SU OSIGURANI KAPACITETI ZA POTREBE ŽUPANIJE
· KADROVSKU EKIPIRANOST I OPREMLJENOST
3. STRATEŠKI POLOŽAJ BOLNICE
4. PROMETNA IZOLIRANOST
· ZBRINJAVANJE OTOCKOG PODRUCJA
· NAJBLIŽI REGIONALNI CENTAR (SPLIT) UDALJEN JE 240 KM
5. VODECI TURISTICKI CENTAR U RH

Naknadnom odlukom Ministarstva zdravstva Opca bolnica Dubrovnik dobila je 323 kreveta.

U Dubrovacko-neretvanskoj županiji 122.080 je obveznika zdravstvenog osiguranja, a standard je zaposlenika za Opcu bolnicu Dubrovnik 2,1 po postelji. Opca bolnica ugovorila je 323 ležaja, što znaci da obavljanje djelatnosti treba 679 zaposlenih, a procijenjena je dnevna cijena pansiona za pacijente bolnice 253 kune ili 110 kuna više nego to propisuje odluka HZZO-a. Trend povecanja broja lijecenih bolesnika u županijskoj zdravstvenoj ustanovi trajno je prisutan, pa posljednji godišnji podaci tako govore o 13.751 hospitaliziranoj osobi, ili tristotinjak više nego, primjerice, 2003. godine. Konstantno raste i broj slucajeva u okviru poliklinicko-konzilijarne zaštite: zabilježeno ih je 622.725 ili 27 tisuca više nego godinu ranije. Za osamdesetak tisuca je porastao i broj pruženih usluga u OBD, a kroz godinu ih je bilo 1,88 milijuna.

Podaci su to iz analize poslovanja i funkcioniranja zdravstvenih ustanova za 2004. i prvih šest mjeseci 2005. predoceni skupštini najjužnije županije, koji otkrivaju kako je zbog limita Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, specijalizacije i održavanja stare bolnice manjak u poslovanju OBD-a do kraja minule godine dosegnuo iznos od cetrdesetak milijuna kuna.
Troškovi specijalizacije opterecuju bolnicki proracun s 3,6 milijuna kuna godišnje, dok izdaci za prostore stare dubrovacke bolnice, koje koriste razne udruge, Zavod za javno zdravstvo i petnaestak socijalno nezbrinutih obitelji, iznose 600 tisuca kuna. Dodatan balast za budžet Opce bolnice, stoji u analizi, bit ce novi zakon o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje da se djelatnost mentalnog zdravlja obavlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, za što su vec predvideni prostori Doma zdravlja Dubrovnik, i "pripojenje" 8 psihologa, logopeda i socijalnih radnika OBD-a. (G.Bijelić, Slobodna Dalmacija).

9. STUDENOG 2005. - DUBROVNIK - SVEUčILIšNI GRAD

U Zagrebu je 08. studenog 2005. godine u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi održan sastanak vezan uz završetak izgradnje Opće bolnice u Dubrovniku i realizaciju projekta Dubrovnik Sveučilišni grad. Sastanku s ministrom g. Nevenom Ljubičićem nazočili su saborski zastupnik g. Frano Matušić, dubrovačko-neretvanski župan g. Ivo Miletić, ravnateljica bolnice gđa Ljiljana Radić-Betica, rektor Sveučilišta g. Mateo Milković i dogradonačenik Dubrovnika g. Antun Kisić.

Opća bolnica Dubrovnik projektirana je i konstrukcijski izgrađena na novoj lokaciji na Medarevu, koju je toj bolnici prije 25 godina dodijelila bivša Općina Dubrovnik, te novčanim sredstvima samodoprinosa građana te bivše Općine. Računalo se da će svoj završetak izgradnje Opća bolnica osigurati jednim dijelom i ustupanjem i budućim stavljanjem u funkciju prostora "Stare bolnice". U proteklih nekoliko godina u Opću bolnicu uložena su veća novčana sredstva iz Državnog proračuna, ali su ona nedostatna za njezin završetak i još nisu osigurali potpuni normalni uvjeti za rad.
U prostornom planu uređenja i Generalnom urbanističkom planu Grada Dubrovnika lokacija "Stare bolnice" ima isključivo javnu namjenu i to za visoko obrazovanje i znanost.
Budući da su Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija dali, a spremni su dati još, na korištenje Sveučilište u Dubrovniku svoje nekretnine (ljetnikovce, palače i vrijedni prostor "Stare bolnice"), koje su (tržišno) velike vrijednosti, a što niti jedan hrvatski grad nije učinio za svoje sveučilište, s pravom se očekuje da će Vlada Republike Hrvatske to podržati.

Na sastanku je stoga donesen zaključak kojim se predlaže da nakon što Vlada RH u Državnom proračunu osigura sredstva za završetak izgradnje Opće bolnice Dubrovnik, Skupština Dubrovačko-neretvanske županije dodijeli prostor Stare bolnice Sveučilištu u Dubrovniku.