Dan mentalnog zdravlja

Za inicijativnu grupu donošenja nacionalne strategije mentalnog zdravlja
Doc.dr.sc. Slađana Štrkalj-Ivezić,
Predstavnica hrvatske psihijatrije u UEMS-u, europskom tijelu za psihijatriju

DAN MENTALNOG ZDRAVLJA

Europski plan akcija za mentalno zdravlje
Mental Health Action Plan for Europe

"NEMA ZDRAVLJA BEZ MENTALNOG ZDRAVLJA"

Mentalno zdravlje je osnovna komponenta socijalne kohezije, produktivnosti, mira, stabilnosti, doprinosi socijalnom i ekonomskom razvoju društva.

Plan akcije temelji se na deklaraciji o mentalnom zdravlju za Europu koje su potpisali Ministri zdravlja članica europske zajednice i europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, stoga se deklaracija odnosi i na Hrvatsku.

Utemeljen je na dugogodišnjim činjenicama o važnosti mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje, rasprostranjenosti mentalnih poremećaja (svaki četvrti stanovnik na svijetu a prema nekim podacima u nekim dijelovima svijeta i svaki drugi tijekom svog života ima problema s mentalnim zdravljem), pronalaženjem efikasnih metoda liječenja, raširenosti stigme (predrasuda) i diskriminacije povezane s psihičkom bolešću koja negativno utječe na traženje pomoći zbog psihičke bolesti i otežava integraciju oboljelih u zajednicu nastojeći ih isključiti umjesto uključiti u život zajednice.

Ciljevi plana akcije za mentalno zdravlje:

Stvaranje nacionalne politike mentalnog zdravlja koja uključuje:
- promociju mentalnog zdravlja
- povećanje svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja
- prevenciju i rano otkrivanje i liječenje bolesti
- adekvatno liječenje lijekovima, psihološkim i psihosocijalnim metodama
- borbu protiv stigme i diskriminacije zbog psihičke bolesti
- ostvarivanje partnerstva za mentalno zdravlje koje uključuje suradnju profesionalaca u mentalnom zdravlju s korisnicima usluga (pacijentima) članovima obitelji, sustavom socijalne skrbi, prava, obrazovanja, rada i zdravstva općenito
- osmišljavanje i implementiranje sveobuhvatnog i efikasnog sustava za mentalno zdravlje koji će uključiti promociju, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju, brigu i oporavak
- promjena u sistemu obrazovanja profesionalaca u mentalnom zdravlju i različitih profesija koje su povezane s mentalnim zdravljem
- prihvaćanje iskustva i znanja korisnika usluga (pacijenata) i njihovih obitelji u planiranju usluga i servisa za mentalno zdravlje
- osiguranje adekvatnih fondova koji će omogućiti ravnopravnost mentalnog zdravlja s drugim sektorima.

Što treba učiniti Hrvatska?

1. Donijeti nacionalnu strategiju mentalnog zdravlja u skladu s europskim smjernicama, što u praksi znači donošenje legislative koja mora omogućiti implementaciju nacionalne politike, uključivati isključivanje diskriminacije, uključivanje predstavnika korisnika usluga i članova njihovih obitelji u grupe odgovorne za planiranje, provođenje, evaluaciju i inspekciju aktivnosti povezanih s mentalnim zdravljem, uspostavljanje programa zapošljavanja i adaptiranje zahtjeva radnih mjesta u skladu s potrebama osoba koje imaju problem s mentalnim zdravljem.
2. Uvesti sustav organizacije psihijatrijske službe u zajednici koja znači organizirani sustav povezanosti izvanbolničkog i bolničkog liječenja, multidisciplinarni tim stručnjaka, daje prednost izvan-bolničkom liječenju i razvoj rehabilitacijskih servisa u zajednici.
3. Osnovni preduvjet je otvaranje centara za mentalno zdravlje na regionalnim razinama, rad u multidisciplinarnom timu, edukacija tima, uvođenje psihosocijalnih intervencija kao dijela standardnog liječenja, pa je potrebno razviti službu za rehabilitaciju i provođenje psihosocijalnih metoda.
4. Posebnu pozornost treba posvetiti razvoju služba za djecu, omladinu i starije osobe.
5. Potrebno je osigurati adekvatne fondove, koji će omogućiti ravnopravnost službi za čuvanje mentalnog zdravlja s drugim sektorima u medicini.