Sat br. 26. - POREMEĆAJI LIČNOSTI

F 60 – F 69 POREMEĆAJI LIČNOSTI I PONAŠANJA ODRASLIH (psihopatije)

To su klinički važna stanja i oblici ponašanja koji su trajni izraz stila života pojedinca i načina obraćanja pojedinca drugima. Pojavljuju se rano u tijeku razvoja pojedinca i rezultat su konstitucionalnih čimbenika i društvenog iskustva, a druga su stečena kasnije u životu. U svakom slučaju radi se o duboko ukorijenjenim i trajnim obrascima ponašanja koji se očituju kao neprilagodljiv odgovor na čitav niz osobnih i društvenih prilika.
Oni predstavljaju znatna i ponekad ekstremna odstupanja od načina na koji prosječni pojedinac u danoj kulturi shvaća, misli, osjeća i osobito – od načina kako uspostavlja odnos s drugima.
Često, ali ne uvijek, udruženi su s različitim stupnjem osobnog osjećaja nefunkcionoalnosti i distresa i problemima društvenog funkcioniranja.

A. SPECIFIČNI POREMEĆAJI LIČNOSTI

1. paranoidni poremećaj, fanatični: zlopamtilo, ne zaboravlja uvrede, osjetljiv na zapostavljanje, sumnjičav, tumači postupke drugih kao neprijateljske, ljubomoran, shvaća i bori se samo za svoja prava, osjećaj svoje visoke vrijednosti, sebičnost.
2. shizoidni: povlači se od društva, usamljuje, izbjegava uzbuđenja, daje prednost mašti, samačkim aktivnostima, introspekciji, nije sposoban izraziti osjećaje i postići zadovoljstvo.
3. disocijalni, amoralni, asocijalni, antisocijalni, sociopatska ličnost: bešćutan, ravnodušan na osjećaje drugih, neobazire se na društvena pravila i obaveze, niti na norme ponašanja. Ne može učiti putem iskustava drugih niti kažnjavanjem. Niska tolerancija frustracija, niski prag pražnjenja agresije, uz sklonost nasilju, uz racionaliziranje svog ponašanja. Često u sukobu sa društvom i zakonom.
4. emocionalno nestabilna ličnost: agresivna, granična (borderline), eksplozivna: crno-bijelog razmišljanja, bez «sivih» zona, da-ne isključivo ponašanje i mišljenje, nepredvidiv, hirovit, nesposobnost obuzdavanja provala osjećaja, svadljiv, «stabilan u svojoj emocionalnoj nestabilnosti», poremećaj predodžbe o sebi, svojim ciljevima, osjeća unutrašnju prazninu, dosadu, nesposoban za stabilne odnose i veze, često autodestruktivan i suicidalnih promišljanja i pokušaja.
5. histrionični poremećaj ličnosti, psihoinfantilni, histerični: labilnog afekta, samodramatizira, teatralan, glumata, preuveličava u izražavanju osjećaja, sugestibilan, egocentričan, lako ranjiv, manjkaju mu obziri prema drugima, stalno traži ljubav, pažnju, ugađanje..
6. anankastični poremećaj ličnosti, opsesivno kompulzivna ličnost: perfekcionista, pretjerano savjestan, sumnjičav, stalno provjerava, tvrdoglav, okupiran detaljima, oprezan, krut, a povremeno i s prisilnim mislima i radnjama.
7. anksiozni (izbjegavajući) poremećaj: nesiguran, osjeća se manje vrijednim, inferiornim, ustrašen, čezne biti voljen i prihvaćen, preosjetljiv na kritike, izbjegava pojedine aktivnosti jer preuveličava rizike ili potencijalne opasnosti i u svakidašnjici.
8. ovisna ličnost, astenična, neadekvatna, pasivna, samoporažavajuća: globalno se pouzdaje u mišljenje drugih i kod najmanjih odluka, silni strah od napuštanja, osjećaj nekompetentnosti, nesposobnosti i bespomoćnosti, pasivno udovoljava drugima, nedostatak odlučnosti, prenosi odgovornost na druge.
9. narcistički poremećaj, pasivno-agresivni, nezrela ličnost: sebičan, okrutan, misli da svi trebaju zahvaljivati na njegovom prisustvu, «plaćati» i za druženje, on je jedini važan i njegovi problemi su jedini bitni, ističe samo svoj doprinos, druge zanemaruje i ne primjećuje, zaboravlja ljude oko sebe jer mu nisu važni, agresivnost izražava uskratom i nečinjenjem, ne ispunjava obećanja, ne izvršava obveze na vrijeme mada je bio u mogućnosti, iskorištava druge...
10. krakterna neuroza
11. miješani poremećaj ličnosti
12. poremećaj ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja (iskustvo boravka u koncentracijskom logoru, katastrofa, prolongiranog zatočeništva s prijetećom mogućnošću da osoba bude ubijena, izloženost mučenju, torturi ili situacijama koje ugrožavaju život osobe ili njoj bliskih osoba, terorizmu i sl.) promjena ličnosti koju primjeti i sama osoba, a naročito okolina. Osoba «više nije ta koja je bila», drukčije osjeća, drukčije se ponaša...
13. trajna promjena ličnosti nakon iskustva psihijatrijske bolesti
14. trajna promjena ličnosti s kroničnom boli
15. kompenzacijska neuroza: objektivno postoji fizički poremećaj, ali ga osoba preuveličava tako da duže traje, muči se od boli ili nemoći, plaši se trajne nesposobnosti ili boli, ili smrti u mukama, pa inzistira na liječničkoj pomoći ili pretragama.
16. lažna nesposobnost: simulacija simptoma radi potrebe za prihvaćanjem uloge bolesnika.
17. poremećaj karaktera i stvaranja veza