mr.sc. Elvira Koić: PSIHIJATRIJA
I MENTALNA HIGIJENA Srednja medicinska škola - Priručik za medicinske sestre – tehničare |
| 1. NASTAVNI PREDMET: Klinička medicina - Psihijatrija
2. SATI GODIŠNJE: 32 3. GODINA OBRAZOVANJA: 4. 4. STRUKA: medicinska 5. ZANIMANJE UČENIKA: medicinska sestra-tehničar, opći smjer |
Sat br. 18. - POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
(E.Koić. depresija, prezentacija)
(E.Koić. trening pozitivnog mišljenja. prezentacija)
F30-F39 AFEKTIVNI POREMEĆAJI (poremećaji raspoloženja)
Radi se o poremećajima kod kojih je temeljni poremećaj promjena raspoloženja
i afekta.
Osnovni sindromi u poremećaju su MANIČNI I DEPRESIVNI SINDROM.
MANIČNI SINDROM
a) povišeno, ekspanzivno, razdražljivo raspoloženje
b) osjećaj povećanja energije i aktivnosti
c) samoprecijenjivanje, grandioznost
d) smanjena potreba za snom
e) povećana ili smanjena potreba za hranom
f) pričljivost, (bijeg ili bujice ideja), društvenost, pretjerana familijarnost,
neotesanost.
g) hipervigilna pažnja, tj. postoji nemogućnost zadržavanja pozornosti na jednom
objektu, već se stalno premješta s cilja na cilj ili s teme na temu, nemogućnosti
koncentracije na zadani sadržaj
h) bihevioralna hiperaktivnost, socijalna, radna, psihomotorna, seksualna agitacija
i) pretjerana uključenost u zabavne aktivnosti s visokim rizikom od bolnih posljedica
uloga u iste, seksualna indiskrecija, nekontrolirano kupovanje, gubitak društvenih
inhibicija.
j) u psihotičkom maničnom stanju prisutni su sadržajni poremećaji mišljenja:
precjenjene ideje, prisilne misli, ali i sumanute ekspanzivne misli koje su
u skladu s raspoloženjem , tj. sintimne. Takve su precijenjene ideje veličine,
porijekla, vlastite vrijednosti, značaja, npr. pronalazaštva, mesijanske...
DEPRESIVNI SINDROM uključuje:
A) adekvatnu premorbidnu ličnost i odsustvo stresa (mada je moguća i prisutnost
stresa u etiologiji reaktivnog stanja) i eventualne ranije depresivne epizode
B) sniženo, depresivno raspoloženje koje je različito od tuge po kvaliteti
C) psihomotornu retardaciju ili agitaciju, tj. smanjenu ili povećanu aktivnost.
Apatija je češća, a znači gubitak životne energije, biotonusa, inhibiciju.
D) depresivne sumanute misli /sintimne: bezvrijednosti, osiromašenja, propasti;
samooptuživanja; nihilističke; hipohondrijske (zaokupljenost tijelom)/
E) optuživanje drugih je rijeđe / i u svezi s katatimnim sumanutostima (koje
nemaju veze s raspoloženjem) a to su: interpretacijske ideje, ideje odnosa,
ideje proganjanja, erotomanske, ideje ljubomore (apsurdne i nelogične)/
F) osjećaj krivnje
G) povišena anksioznost
H) misli o suicidu ili smrti
I) snižena sposobnost mišljenja i koncentracije, zaboravnost uslijed okupiranosti
lošim osjećanjem (pseudodemencija)
J) snižena pažnja, usmjerena na intrapsihička proživljavanja, snižena kritičnost
i uvid u bolest,
K) osjećaj umora i gubitka energije
L) insomnije ili hipersomnije, tj. nesanice ili prekomjerno spavanje
M) gubitak zadovoljstva, smanjen interes za svakodnevne aktivnosti
N) obično zapušten vanjski izgled
O) somatovegetativne funkcije su poremećene, česta je opstipacija, dehidracija.
P) gubitak ili porast tjelesne težine i apetita
Q) nezainteresiranost za okolna zbivanja, nereaktibilnost, osjećaj bezosjećajnosti.
R) anhedonija, osjećaj gubitka životne radosti i zadovoljstva