LIJEKOVI I NUSPOJAVE


PSIHOFARMAK je lijek koji djeluje na psihičke funkcije, ponašanje i doživljavanje konzumenta
Psihofarmaci su lijekovi sa psihoaktivnim učinkom, u terapijskoj dozi, za liječenje duševnih poremećaja.
Bitno je da su specifični za bolest i da nisu toksični.

Psihofarmake primjenjujemo:
- ako se nije uspjelo prevenirati razvoj bolesti ili poremećaja (specifičnim ili nespecifičnim mjerama)
- za adekvatno liječenje gdje je važna rana dijagnoza i efikasan tretman, u cilju konačnog izlječenja ili uglavnom – skraćenja trajanja duševnog poremećaja i patnje koju izaziva (i prevalencije9
- u cilju smanjenja rezidualnih defekata koji zaostaju kad se poremećaj povuče iz akutne faze
- u rehabilitacionim postupcima – kada želimo osposobiti pojedinca za funkciju na maksimalnom nivou u odnosu na njegove aktualne sposobnosti i potencijale

RACIONALNI PRISTUP LIJEČENJU pretpostavlja poznavanje patofizioloških procesa na koje se želi djelovati i mehanizama djelovanja
- izbor pravog načina, predviđanja učinka, interakcija i komplikacija
- DOVOLJNA DOZA – DOVOLJNO DUGO


LIJEKOVI PRVOG IZBORA su oni za koje postoji najveća vjerojatnost da će pokazati zadovoljavajući terapijski učinak u bolesnika s određenim kliničkim slikama ili dijagnostičkim kategorijama.

LIJEKOVI DRUGOG IZBORA su psihofarmaci koji mogu imati ozbiljne nuspojave koje se ne mogu eliminirati ili u manjem postotku ispoljavaju terapijski učinak.

Ciljevi terapije:

1. otkloniti ispoljavanje bolesti
2. uspostaviti premorbidno (profesionalno i socijalno ponašanje)
3. ukloniti socijalne posljedice psihičkog poremećaja
4. spriječiti javljanje recidiva bolesti
5. ublažiti psihomotorni nemir, suzbiti halucinacije i sumanuto mišljenje, dovesti do eksterioracije bolesnika, tj. uspostaviti uslove za primjenu socioterapijskih i psihoterapijskih metoda liječenja

Lijek se upliće u psihoterapijski odnos:
1. jača ego poboljšanjem biokemijske i neurofiziološke ravnoteže
2. ima simboličko značenje, kao dobar ili loš objekt koji dolazi od dobrog ili lošeg terapeuta i kao takav je prihvaćen ili odbijen (placebo)
3. smanjuje motivaciju za većim sudjelovanjem
4. smanjuje odgovornost jer se doživljava kao sredstvo koje sve rješava i oslobađa obveza i napora
5. povećava zavisnost i ograničava slobodu "ja" izbora, obrazac ponašanja

 

COMPLIANCE = stupanj prihvaćanja terapije, (udovoljenje), tj. preporuka l iječnika, npr. dogovorene sastanke, kompletiranje programa tretmana, uzimanje lijeka, preporuke o promjeni ponašanja ili dijeti…
- ovisi i o prirodi bolesti, programu tretmana, odnosu liječnik-bolesnik
- o kompleksnosti režima liječenja
- utjecaju broja traženih promjena ponašanja
- o komorbiditetu
- o spolu, maritalnom statusu, rasi, vjeri, socioekonomskom statusu, inteligenciji, stupnju edukacije (EE, expressed emotion, George Brown; hostilni osjećaji i nametljivost dijela obitelji npr. u shizofrenih boelsnika, jako asocira s lošom prognozom. Umanjuje je obiteljska th i reducira relaps prve epizode. Socijalni suport, stil života, okolina, siromaštvo, socijalna klasa…)
- (retard preparati, trovanja, pitanja relapsa, vrteća vrata, primjena antikolinergika)
- predozianja, interakcije koje reduciraju efikasnost lijeka
- nuspojave kao originalni simptom bolesti
- informirani pristanak

Povećanje compliancea izaziva:
- Npr. ako liječnik i bolesnik imaju sličan stil komunikacije, slične prioritete, očekivanja i vjerovanja, neodbacivanje
- Razumijevanje medicinskih savjeta
- Da zna ime i efekt lijekova koje uzima
- Pacijentov subjektivni osjećaj poremećaja u odnosu na liječnikov objektivni
- Objasniti dijagnozu, uzroke simptoma
- Verbalne instrukcije ponoviti! Neka pročita što piše, ponovi što je čuo, koliko puta, pravi broj tableta…


Non-compliance
- 30% hospitaliziranih i 60% izvanbolničkih
- ako imaju više od tri tipa medikamenata na dan
- ili ih moraju uzeti više od četiri puta na dan
- nuspojave
- pacijenti koje nismo educirali
- pacijenti kojima ne vjerujemo (npr. primjer sa crvima koji su bili realni, ili luksacija mandibule)
- čim se osjećaju bolje – prekidaju uzimati th
- vežu lijek za liječnika
- 1/3 pacijenata se pridržava, 1/3 nikad ne prihvaća, 1/3 djelomično sudjeluje
- 50% sudjeluje (od tih 1 odustaje kroz godinu dana); 50% ne prati sav tretman

NUSPOJAVA (NEUROLEPTIC INDUCED ADVERSE EFFECTS) je neželjeni efekt (side-effect) lijeka koji je ordiniran u uobičajenoj dozi
= štetno ili veoma neugodno djelovanje koje se javlja primjenom doza u terapijske svrhe i zahtijeva smanjenje doze ili ukidanje lijeka jer predstavlja opasnost u daljnjoj uporabi
= popratne pojave, sporedni efekti – blage reakcije organizma na lijekove
- kada se ne može kompenzirati promjena u količini neurotransmitera promjenom broja receptora (tolerancija, apstinencija)

Nuspojave mogu biti:
- toksične reakcije
- preosjetljivost
- ovisnost
- teratogeni efekti
- NOCEBO (= kada placebo izazove nuspojave) PLACEBO= pseudofarmak, farmokološki inertna supstancija

Nuspojave se pojavljuju u oko 3% slučajeva (incidencija).

Kako spriječiti nuspojave?
- monoterapijom
- praćenjem complajensa (compliance)
- primjenom najmanjih doza
- drug holidays
- znati terapijske indikacije
- imati cjelovitu predodžbu o svakom pojedincu (npr. kod antidepresiva – nuspojave idu prije terapijskog učinka, pa izazivaju odbojnost)
- dobro registrirati npr. stereotipije (da se zna što je nuspojava)
- targeting ili ciljanje – znači sustavno djelovati na povlačenje simptoma, čime dolazi do globalnog poboljšanja stanja i stvaranja uslova za primjenu i ostalih terapijskih metoda


SINDROM BIHEVIORALNE TOKSIČNOSTI su ona farmakološka djelovanja lijeka ordiniranog u terapijskim dozama, koja izazivaju, preko nespecifičnih mehanizama promjene u kognitivnim, perceptivnim i psihomotornim funkcijama, raspoloženju i motivaciji, ili dovode do intrapsihičkih promjena koje ometaju pacijenta u funkcioniranju ili su opasnost za tjelesno zdravlje

ANTIPSIHOTICI – NARKOLEPTICI – izazivaju pad neurovegetativne tenzije (narkolepsija), djeluju prvenstveno na psihoze (ali i izazivaju nuspojave)

Neuroleptički sindrom = pshomotorna smirenost, emocionalna relaksacija, afektivna indiferentnost, nezainteresiranost bez poremećaja svijesti

Terapijski prozor = više ili niže koncentracije od terapijskog raspona su bez povoljnog teraijskog učinka (npr. Li, nortriptilin (Ladiomil).


NUSPOJAVE ANTIPSIHOTIKA

I. NA PONAŠANJE
- farmakogena depresija i distimija, anksioznos
- kvantitativni poremećaji svijesti (od somnolencije do kome)
- delirantne manifestacije – noćni nemir, tremor, znojenje, čulne obmane
- ekspanzivno razdražljvia stanja, hiperaktivnos, impulzivne reakcije, paranoidno – halucinatorni simptomi
- bizarni snovi
- teškoće socijalne adaptacije, učestali konflikti

II. NEUROLOŠKE

III. NE-NEUROLOŠKE

 

A) anti- histaminski efekti – hipotenzija, sedacija, porast tjelesne težine

B) anti NA (noradrenergički) alfa1 receptori

- vrtoglavica
- posturalna hipotenzija
- ortostatska hipotenzija
- refleksna tahikardija

anti alfa2 = kočenje antipsihotičkog učinka klonidina, gvanitidina i alfa metildope
kočenje uptake NE – poremećaj erekcije i ejakulacije, tremor, tahikardija, produbljenje depresije, povećanje presornih učinaka simpatomimetičkih amina


C) anti muskarinske (antikolinergičke) /suh, crven kao cikla/

- centralni i periferni anti-kolinergički efekti
– zamagljen vid, suha usta, retencija urina, opstipacija, sinus tahikardija
- karijes, smanjenje salivacije, smanjenje znojenja
- fotofobija
- ortostatska hipotenzija
- povećanje tjelesne težine
- retrogena ejakulacija, seksualne disfunkcije
- sniženje bronhalne sekrecije, spazam bronha, pogoršanje astme (antikolinergici-anti-bronhokonstriktorno)
- hipertermija
- problemi memorije
- glaukom uskog kuta
- antikolinergički delirij


D) anti dopaminergičke


- endokrine – hiperprolaktinemija, menstrualne disfunkcije, seksualne disfunkcije

- neurološke NP

1. poremećaji kretanja –


2. na multiple sustave -