Sat br. 11. - HITNA (URGENTNA) STANJA U PSIHIJATRIJI

=Hitna stanja u medicini općenito su ona stanja koja neposredno ugrožavaju biološki integritet bolesnika i zahtijevaju neodgodivu medicinsku intervenciju.
U psihijatriji su to stanja koja snažno remete bolesnikovu psihosocijalnu egzistenciju i predstavljaju opasnost po bolesnika ili njegovu okolinu.
Hitnost znači i pravodobno pružanje pomoći kako bi se spriječila kronifikacija stanja ili prijelaz u teži psihički poremećaj.
U svojoj biti duševne bolesti i poremećaji sadrže stalnu nepredvidivost i opasnost po bolesnika i okolinu.

1. SINDROM SAMOUBILAČKOG PONAŠANJA (suicidi.info)

2. STANJE PSIHOMOTORNE UZBUĐENOSTI (AGITIRANOSTI), često th= fizička imobilizacija

3. SINDROM AKUTNE ANKSIOZNOSTI, panične atake, reaktivna stanja (Apaurin, Diazepam, Valium)

4. PATOLOŠKO PIJANO STANJE, patološka reakcija i na male doze alkohola, kao preosjetljivost, uz razvoj sumračnog stanja

5. ALKOHOLNA INTOKSIKACIJA, akutno opito stanje, (4 promila etila u krvi=moguća smrt) (Anexate)

6. DELIRIUM TREMENS (Meprobamat 4x2 tbl + 2 tbl pp svaka dva sata)

7. APSTINENCIJSKA KRIZA OVISNIKA, nakon prekida uzimanja droga (Naloxon)

8. PSIHIČKI POREMEĆAJI KOD INTOKSIKACIJA lijekovima, metalima, gljivama....

9. JATROGENO IZAZVANA URGENTNA STANJA, nestručno ili zadesno danim farmacima, ili nekim nuspojavama, kao što je npr. agranulocitoza; uz disulfiram (Tetidis,Antabus), iza EKT., edemi, urtikarija, gušenje, anaf.šok,

10. PSIHIČKA ILI PSIHOSOCIJALNA KRIZA= stanje u kom se pojedinac ne snalazi u novoj situaciji i li ne javlja adekvatan odgovor na stres. Dolazi do remećenja psihološke ravnoteže. Npr. kod smrti voljene osobe, razvoda, prekida emocionalne veze, gubitka zdravlja, posla, vlasti, ugleda... Javlja se tjeskoba, anksiozno stanje, ili euforično raspoloženje, depresija, ili agitacija, «bijeg u san», ili nesanica, pretjerano jedenje ili odbijanje hrane, osjećaj da će poludjeti...

Terapija: pomoć u stjecanju intelektualnog razumijevanja krize, u pokazivanju aktualnih osjećanja, u prisjećanju ranijih događanja, novog društvenog života; anksiolitici i antidepresivi te:spokojna sigurnost teraputa, optimistički stav terapeuta, aktivno vođenje čovjeka u krizi, biti po malo nametljiv, otvoreno empatičan, iskreno suosjećati s razumijevanjem.

PSIHIČKI SLOM karakteriziraju:
1. faza: povišena anksioznost, strah, razdražljivost, nemir, bojazan od samoće ili smrti, nesanica, učestalo mokrenje, drhtavica, žeđ, mučnina, povraćanje, znojenje
2. faza: povećano povjerenje u sebe i druge
3. faza: umor, nesanica, iracionalno mišljenje, neprimjerenost, provale bijesa, nesvrsishodnost
4. faza: psihička iscrpljenost, osjećaj bespomoćnosti, beznadnosti, apatija,nemogućnost koncentracije, otežano pamćenje, gubitak svakodnevne funkcionalnosti

FAZE ŽALOVANJA: (javljaju se i kod suočenja sa teškom bolešću, smrću, ranjavanjem)
Kübler-Ross model - Five Stages of Grief

Elizabeth Kübler Ross

1. PORICANJE, nevjerica, odbacivanje činjenica, poricanje realiteta: ! pustiti ga da se brani kako mu je najlakše, ne smije mu se predbacivati niti proturječiti, biti strpljiv.
2. GNJEV, i bijes radi poremećenih planova, zavist, mržnja prema onima koji mogu uživati u životu, osjećaj odbačenosti, !!često usmjerava prema sestrama i medicinskom osoblju!
3. CJENKANJE, pokušava odgoditi smrt npr. «pregovara s Bogom», zavjetuju se, obećavaju da će se promijeniti, preobratiti....
4. DEPRESIJA, postaje svjestan sebe u novoj ulozi, žali za propuštenim šansama u vrijeme zdravlja, sadašnje nesposobnosti, osjećaj stida i krivnje, moguća suicidalnost! Biti s pacijentom, bez pretjeranog uvjeravanja "bit će bolje", jer i on realno zna da neće.
5. PRIHVAĆANJE neminovnosti sudbine, realiteta, nastoje iskoristiti što se može, prihvaćaju rehabilitaciju , razvijajući preostale sposobnosti i novi stil života, traže mir .! ne smetati im sa svakodnevnim problemima. Pomoć je potrebnija obitelji!

Sandra Matošina Borbaš, prof., S.O.S. telefon – poziv u pomoć

Elisabeth Kubler-Ross: Razgovori s umirućima. (original titel On Death and Dying 1969.)