Sat br. 10. - KLASIFIKACIJA DUŠEVNIH POREMEĆAJA

(E.Koić. Klasifikacije u psihijatriji i sestrinstvu. prezentacija)

Klasifikacija primarno služi za bolju međusobnu komunikaciju i razumijevanje, kao «zajednički jezik».
Klasifikacija je opisna, tj. prije nego se postavi dijagnoza trebali bi biti prisutni karakeristični znakovi i simptomi poremećaja.
Klasifikacijski i dijagnostički sustavi nastoje biti pouzdani ( tj. različiti promatrači trebali bi dobiti iste rezultate), i valjan ( tj. trebao bi mjeriti ono što tvrdi da mjeri, npr. da bolesnik kojemu se dijagnosticira shizofrenija, zaista bude shizofren).
Prema 10. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti ( MKB X, od 1995.g.) koja je važeća u cijeloj Europi, postoji oko 200 psihijatrijskih poremećaja.
U SAD je važeća klasifikacija DSM-IV, od 1997.godine. U Europi se koristi u znanstvenim istraživanjima.

MKB 10 – V poglavlje : Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (F00-F99)

Poglavlje sadrži slijedeće cjeline:

· F00-F09 Organski i simptomatski duševni poremećaji (demencije)
· F10-F19 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani zlouporabom psihoaktivnih tvari
· F20-F29 Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji
· F30-F39 Poremećaji afekta (raspoloženja)
· F40-F49 Neurotski, vezani uz stres i somatoformni poremećaji
· F50-F59 Bihejvioralni sindromi vezani uz fiziološke poremećaje i fizičke čimbenike
· F60-F69 Poremećaji ličnosti i ponašanja odraslih
· F70-F79 Duševna zaostalost (mentalna retardacija)
· F80-F89 Poremećaji psihološkog razvoja
· F90-F98 Poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaji ranog djetinjstva i adolescencije (mladalaštva)
· F99 Neoznačeni duševni poremećaji